Udar inflacije od 5 posto najveći u 4 godine

Ni najveći pesimisti nisu očekivali da će već u rujnu Hrvatska imati godišnju stopu inflacije od 5 posto, najveću u posljednje četiri godine. Samo su Rumunjska i Mađarska imale veći rast cijena, a ako ovih dana poskupi grijanje za najavljenih 37 posto, Hrvatska će do kraja godine vrlo vjerojatno prestići i njih!

 Energenti predvode

Paralelno s dvostruko bržim rastom cijena nego što ga imaju zemlje Europske unije, na tržištu se rada zbiva drugi proces: masovno otpuštanje radnika i realno smanjenje cijene rada. U vrijeme kad su troškovi života porasli 5%, realna vrijednost plaća pala je 2,2%, koliko i broj zaposlenih u zemlji, a broj nezaposlenih povećao se za desetinu. U prvoj polovici listopada broj nezaposlenih veći je za novih 10 tisuća, pa ima 322 tisuće ljudi bez posla. Kada se statističkih 5% prevede na svakodnevni život, cjenovni je udar bio još veći i porazniji jer su poskupjeli proizvodi i usluge koje nijedno kućanstvo ne može izbjeći pri kupnji i potrošnji: hrana i režije. Država je glavni krivac za neslavni rekord jer ga je potaknula odlukama o poskupljenju energenata: struje, vode i plina koji su prethodnih godina služili kao osnovni alat vođenja socijalne politike.

Cijene hrane u hrvatskim trgovinama i na tržnicama na razini su europskih, negdje čak i veće, slično kao i cijene odjeće i obuće, a socijalni mir godinama se kupovao kontrolom cijena energenata koji su bili na 50 - 60% europskog prosjeka. Usklađivanje cijena energenata s europskima bilo je očekivano, ali pogubno je to što se to događa u jeku velike krize i recesije te izaziva snažan udar na standard građana. Od njega zasad privremeno profitira jedino proračun, jer preko PDV-a dolazi više novca u državnu blagajnu. Drugi okidač natprosječno visokog rasta cijena bilo je povećanje PDV-a i poskupljenje benzina, te voća i povraća koji su stradali zbog suše.

Prema Državnom zavodu za statistiku, cijene hrane koje su ionako bile europske, a plaće balkanske, povećale su se u godini dana 6%. U tom valu prednjači povrće sa 25 i voće sa 18% većim cijenama, a meso je skuplje oko 7 posto.

Gledano prema cijenama na tržnicama, koje prati Tržišni informacijski sustav u poljoprivredi (Tisup), u rujnu ove godine u odnosu na rujan prošle rajčica je bila skuplja 50%, paprika babura 23%, patlidžani 16%, salate od 12 do 44%. Nema više preživljavanja ni uz pomoć “cušpajza” jer je kelj skuplji 30%, mrkva 10%, mladi luk 13%, šareni grah 12%.

Ostao samo krumpir

Preostaje jedino krumpir za 3,5 kune koji je zadržao istu cijenu. Rastu i cijene voća: grožđe i naranče poskupjeli su 10%, limun 35%, mandarine 14%, banane 15%, pa proizlazi da se vraćamo jelovnicima u kojima će krumpir i tijesto biti osnovni prehrambeni artikli. Iznenađenje je i veliki mjesečni porast cijena od 1,4% prema kolovozu, a DZS to objašnjava dolaskom nove kolekcije odjeće i obuće, zatim poskupljenjem benzina, hrane, izdataka za obrazovanje i zdravlje.