Državni sustav koji potiče stambenu štednju traži relativno malo sredstava iz državnog proračuna, dok istovremeno donosi mnoge benefite. Stav je to Đure Njavre, dekana Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta gdje je danas održano predavanje uz javnu raspravu povodom najave ministra financija Slavka Linića o ukidanju državnih poticaja na stambenu štednju.
Njavro smatra da bi ukidanje državne poticajne štednje dovelo do niza problema poput nepravilnih makroekonomskih kretanja, negativnih kretanja u građevinskim sektoru, ali i općenitih negativnih socijalnih poruka mladim ljudima koji štede da bi zbrinuli svoje stambeno pitanje.
Mr.sc. Velimir Šonje u svojem je predavanju naglasio kako se zalaže za sustav državno poticajne štednje te smatra kako bi isti definitivno trebao ostati dio proračuna, no vjeruje kako se modeli njegove realizacije mogu u budućnosti još poboljšati. Jednako tako, istaknuo je da je česti argument ukidanja državno poticajne štednje to što se velik dio štednje ne transformira u kredite, no taj slučaj nije svojstven stambenim štedionicama, jer iako banke imaju pad stambenih kredita, stambene štedionice osjećaju blagi porast. Stambene štedionice pokazuju sposobnost protucikličkog djelovanja jer podižu potražnju.
Stručnjak za građevinski sektor i stalni sudski vještak za graditeljstvo, Vladimir Krtalić povukao je paralelu sa sustavom stambene štednje u Njemačkoj koji je vrlo efikasan te je zaključio kako ulaganjem državnih poticajnih sredstva u stambenu štednju Država otvara tržite za intelektualne usluge i građevinski sektor, otvara nova radna mjesta te vraća novac u proračun.
Zdenko Karakaš iz HUP-a je naglasio kako ne samo da je potrebno zadržati državnu stambenu subvenciju, već je potrebno i osmisliti dodatne modele koji će potaknuti ljude na kupovinu novih stanova i obnovu postojećih.
Istom mišlju predavanje je završio i Zdravko Anđel iz Wüstenrot stambene štedionice koji je o problematici govorio iz prve ruke, točnije iz prakse te rekao kako bi ukidanje državno poticajne stambene štednje bio neodgovoran korak prema proračunu, štedišama, ali i građevinskom sektoru te bi doveo do pada BDP-a za 0,17%.
>>\'Ministarstvo financija ne poznaje sustav stambene štednje\'