Država bi bila 1,6 milijardi kuna u plusu da nije bilo obveza prema Uljaniku. No kako država mora podmiriti dugove pulskog i riječkog škvera, blagajna će joj biti u minusu. Nakon rebalansa stvar je jasna. U ovoj godini pokrit ćemo iz jamstvene pričuve 3,6 milijardi kuna Uljanikovih dugova pa će deficit opće države, umjesto blagog plusa, završiti u minusu od 0,5 posto BDP-a, odnosno oko dvije milijarde kuna. Uljanik će nas pratiti i u 2019. u kojoj je Marić već u jamstvenu pričuvu upisao 1,5 milijardi kuna obveza za plaćanje dugova koji će tek biti naplaćeni.
Dubioza u jednoj godini
Ministar Marić odlučio se, dakle, većinu dubioza koje je prouzročio Uljanik iskazati u jednoj godini, što je dobra poruka za investicijsku javnost. Bonitetnim kućama tako se šalje signal da je riječ o kratkoročnom problemu koji ne bi trebao utjecati na njihovu odluku o poboljšanju kreditnog rejtinga Hrvatske na investicijsku razinu. Kad bi nam kreditni rejting narastao, u 2019. mogli bismo očekivati još povoljnije uvjete zaduživanja. U rebalansiranom proračunu za 2018. godinu vidi se direktni efekt jeftinijeg refinanciranja državnih obveza, i to kroz financijske rashode koji su bili pola milijarde kuna manji nego što su planirani. Za kamate, naime, izdvajamo oko 9 milijardi kuna. Ne tako davno, odnosno prije samo tri godine ta nas je stavka koštala gotovo 12 milijardi kuna. Uštede ostvarene kvalitetnijim uvjetima zaduživanja iznose čak 2,3 milijarde kuna godišnje.
– Unatoč situaciji s Uljanikom i činjenici da ćemo sav taj dio prepoznati u statistici proračuna, odnosno javnog duga, već ove godine svakako očekujemo nastavak trenda smanjivanja udjela javnog duga u BDP-u na iznos od 74,6 posto – istaknuo je ministar financija Zdravko Marić. Rebalansom ovogodišnjeg proračuna ukupni prihodi povećani su za 144 milijuna kuna u odnosu na planiranih 129,2 milijarde kuna. Samo od poreza prikupit će se 2,1 milijarda kuna. PDV je najizdašniji prihod države, a ove će godine donijeti 51,1 milijardu kuna. To je čak 3,5 milijarde kuna više nego je realizirano 2017. godine i oko dvije milijarde kuna više nego što je planirano originalnim proračunom.
Prihodi od poreza na dobit bit će neznatno veći od plana, a od doprinosa će se prikupiti 24,9 milijardi kuna. Opet smo rebalansirali naniže stavku pomoći u koju su uključeni EU projekti. Planirali smo realizirati povlačenje od 13,8 milijardi kuna, ali smo ostvarili svega 11,2 milijarde kuna. To je gotovo dvadeset posto podbačaja. Europska komisija u svojim prognozama napominje da se u idućoj godini očekuje ubrzavanje apsorpcije sredstava, a mnogi su i natječaji pripremljeni i projekti završeni pa bi se očekivanja mogla i ostvariti. Nikako da se realiziraju ni očekivani prihodi od prodaje nefinancijske imovine. Jedna je to od stavki koja se svake godine rebalansira naniže. Ovaj put je riječ o manjem podbačaju jer je umjesto 800 milijuna kuna realizirano 700 milijuna kuna prihoda.
Za mirovine još 270 milijuna
Rashodi su tako bili pod kontrolom, čak su i rebalansirani na 1,6 milijardi kuna manje, uglavnom zbog EU projekata. Iz ušteda rebalansom se planira za mirovine izdvojiti još 270 milijuna kuna, za doplatak za pomoć i njegu i osobnu invalidninu 104,5 milijuna kuna, za dodatni rodiljski dopust 92,9 milijuna kuna, a za Fond za sufinanciranje EU projekata 80,9 milijuna kuna. Osigurat će se i novac za ispunjenje obveza iz kolektivnih ugovora pa će se tako za ostale rashode za zaposlene izdvojiti 183,7 milijuna kuna, a za plaće u ministarstvima unutarnjih poslova, demografije, vanjske i EU poslove i kulture 63,1 milijun kuna.
Pogledajte i video: Radnici Uljanika ponovo u štrajku jer im nije isplaćena plaća za rujan
Ne govoris pravo . Novac trosi NABAVA BRIDOGRADILISTA, KOOPERACIJA, UPRAVA ... oni uzimaju novac, + plus ne efikasnost u izradi, previse neradnika itd......