Usporeno punjenje strateških zaliha, hrane imamo za samo 60 dana

Nakon što je Vlada odlučila “podebljati” strateške robne zalihe, kojima bi se u slučaju većih poremećaja moglo intervenirati na tržištu hrane, ni mjesec dana nakon toga iz resornog ministarstva nismo dobili konkretan odgovor na upit je li se i krenulo u tu “akciju”.

Istopili se viškovi

Poremećaji na tržištu, problemi u opskrbnim lancima, s energentima, transportom, logistikom... koje je načela korona, a dodatno produbio rat u Ukrajini, ponovno su otvorili pitanje niske razine hrvatske samodostatnosti u brojnim proizvodima, posebice kad je o hrani riječ – od mesa, mlijeka, stočne hrane do proizvoda od uljarica i žitarica, suncokretova ulja, brašna, kruha, tjestenine.

Odlučeno je tako, podsjetimo, da se pokrene izvanredna nabava strateških roba u vrijednosti 596,6 milijuna kuna te je procijenjeno da je neophodna nabava kukuruza, pšenice, svinjskog i purećeg mesa, sjemenskog kukuruza i pšenice te ulja, mlijeka i jaja. No u trenutačnoj situaciji kad su se istopili i donedavni viškovi, osobito uvozne svinjetine, koji su “zatrpavali” naše tržište – pa su i cijene mesa također krenule uzlaznom putanjom, iz pojedinih sektora neslužbeno doznajemo kako zanimanja nema te da bi taj pothvat u sadašnjim uvjetima divljanja cijena preskupo mogao stajati državu. K tome, iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja dobili smo isti odgovor kao i prije mjesec dana – da je trenutačna vrijednost strateških robnih zaliha 552.943.117,47 kuna, od čega prehrambenih proizvoda 256.496.042,47 kuna, a neprehrambenih proizvoda 296.447.075 kn – što upućuje na to da se stanje u međuvremenu nije “promijenilo” ni za lipu.

U Gospodarsko interesnom udruženju za proizvodnju, preradu i promet stoke, stočnih proizvoda i stočne hrane Croatiastočar razočarani su nemarom države. Od 2013. do 2018. godine prosječni izvoz kukuruza iz Hrvatske bio je manji od 500 tisuća tona, 2019. skočio je na 868, u 2020. na 1,17 milijuna tona – a i lani je izvezeno oko milijun tona za gotovo 208 milijuna eura.

– Nemamo nikakvih saznanja da je počelo popunjavanje strateških zaliha. Ako se nešto i kupuje, kupuje se vrlo slabo i svi to skrivaju kao zmija noge. Jer tko će sad kupovati kukuruz ili pšenicu kad su cijene najviše. Kome će to koristiti i tko će snositi taj trošak poreznih obveznika ako roba nije kupljena u jeku berbe – pšenica u ljeto, a kukuruz u jesen? Kukuruz na pariškoj burzi ovih dana košta čak 320 eura za tonu, a pšenica oko 360 eura – kaže direktor Croatiastočara Branko Bobetić.

Neke države u našem okruženju zabranile su izvoz svih krucijalnih žitarica za prehranu stoke, kukuruza, pšenice, raži, ječma... ili pak uvjetovale izvoz pravom prvokupa države. I naši susjedi Slovenci uspjeli su se osigurati. Robne zalihe napunili su s dovoljno pšenice i kukuruza.

Iz Ministarstva gospodarstva na naš su upit ustvrdili kako su sadašnje državne zalihe dostatne za 60 dana.

– Ako je tako, a mi trošimo oko 1,2 milijuna tona kukuruza godišnje, zna se koliko bi ga trebalo biti u skladištima. Uskladištene količine su državna tajna, no smatram da ga ni izdaleka nema dovoljno – tvrdi Bobetić.

Imamo 220 skladišta

Iz Ministarstva gospodarstva kažu da u skladu s bilancom, godišnjim programom i planom nabave, Ravnateljstvo za robne zalihe svake godine vrši popunu nedostajućih količina strateških robnih zaliha. Prehrambeni proizvodi čine 46,93% strateških robnih zaliha – žitarice (pšenica, kukuruz, riža), tjestenina, meso, mesne i riblje konzerve, voda za piće u bocama, cjelodnevni suhi obroci, sol, šećer, ulje, sir, mlijeko u prahu, dječja hrana i ostalo.

Neprehrambeni proizvodi u zalihama sudjeluju sa 53,61% – i to naftni derivati, kontejneri za stanovanje, autocisterne za prijevoz vode, plovila za spašavanje, pumpe za vodu, hidraulični alat za spašavanje iz ruševina, mobilne brane za obranu od poplave, strojevi za punjenje vreća pijeskom, kompleti posteljine, šatori za smještaj, vreće za spavanje, kreveti, sredstva za dezinfekciju vode i prostora, deratizaciju i dezinsekciju, zaštitna oprema, ostalo (isušivači, agregati, setovi prve pomoći,...).

Trenutačno je u Hrvatskoj 220 skladišta robnih zaliha. Iz Ministarstva poljoprivrede navode da su robne zalihe u procesu obnavljanja.