Klub glavnih ekonomista domaćih banaka pri HUB-u očekuje da će ove godine rast BDP-a biti 2,8 posto, 0,2 postotna boda niže od prognoza Hrvatske narodne banke, te da će se taj rast sljedeće godine nastaviti na sličnim razinama od 2,5 do tri posto.
I ekonomisti banaka tvrde da bi kriza u Agrokoru mogla imati blagi negativni utjecaj na ovogodišnji rast, a mogao bi se preliti i u sljedeću godinu. Turistička sezona, rast izvoza i veće investicije, ponajprije u turizmu, glavni su pokretači rasta. Dobra je vijest i za građane, da se kamate ne bi trebale povećavati do kraja sljedeće godine.
Još izazova za veći rast
– U 2018. stopa gospodarskog rasta ostat će slična ovogodišnjoj, i to uvjetima kada se Hrvatska kreditno razdužuje, što znači da se sada više temelji na konkurentnosti, povoljnijem tržištu rada i smanjenoj percepciji rizika. To povoljnije utječe na procjenu servisiranja javnog duga, smanjuje kamatne stope, a time i pozitivno kratkoročno utječe na potencijal gospodarskog rasta. Hrvatska je time izbrisala gospodarski jaz u odnosu na druge zemlje istočne i jugoistočne Europe, ali da bi nastavili rasti i ostale godine po stopama od 3%, mora se suočiti s ograničenjima strukturne naravi – rekao je Hrvoje Stojić, predsjednik Kluba glavnih ekonomista HUB-a i glavni ekonomist Addiko banke na konferenciji za novinare.
Anketa pokazuje da su glavni razlozi relativnog zaostajanja Hrvatske za ostalim novim članicama EU – reforma institucija među kojima se spominju nepredvidive i česte izmjene i tumačenja propisa, zatim restrukturiranje i privatizacija državnih poduzeća, fleksibilnije tržište rada i obrazovni sustav te integriranost hrvatskog gospodarstva u europske lance vrijednosti.
Predsjednik Hrvatske udruge banaka Zdenko Adrović istaknuo je važnu reformu u javnom sektoru, prije svega u zdravstvu i mirovinskom sustavu. Robni izvoz mogao bi ove godine rasti stopom od šest posto, a potaknut je snažnijim rastom naših glavnih vanjskotrgovinskih partnera, pa time i veće potražnje s tih tržišta. Rast će i investicije, i nadalje najviše u turizmu, koje sljedeće godine najavljuje investicije od oko 800 milijuna eura. No i domaća konkurentnost raste posljednjih godina, zbog bržeg rasta produktivnosti u odnosu na masu plaća, što je dovelo do tzv. interne devalvacije domaće valute za više od 20 posto. Tome je pozitivan poticaj bila i porezna reforma.
ECB neće dizati kamate
Najveći je rizik za banke u ovoj godini Agrokor, jer im je u prvom tromjesečju dobit već pala 70 posto. Adrović očekuje da će na razini cijele 2017. godine ukupne rezervacije domaćih banaka biti oko 5 milijardi kuna, za koliko će se smanjiti i dobit na razini sustava. U HUB-u ipak vjeruju da će u konačnici proces restrukturiranja Agrokora biti uspješan i da njegov utjecaj na BDP neće biti veći od 0,5 postotnih bodova. Ni rizik rasta kamata još se ne bi trebao osjetiti.
– Prema najavama guvernera Europske centralne banke, u 2017. i do kraja 2018. možemo očekivati da neće biti rasta EURIBOR-a, a time niti do rasta drugih kamatnih stopa na kredite u Hrvatskoj koje u sebi sadrže taj parametar. Istovremeno predviđamo da bi Nacionalna referentna kamatna stopa kao jedan od parametara na dio kredita građana još mogla padati u 2017 – rekao je Adrović.