Što su od hrane Hrvati najviše uvozili lani: Svinjsko meso, kruh...

Kriza s koronavirusom, otežana nabava roba te "poljoprivredni patriotizam" koji se javlja ovih dana mnogima su na najbolniji način otvorili oči koliko su važni domaća proizvodnja i samodostatnost.

Prema podacima HGK lani smo u Hrvatsku uvezli poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u vrijednosti 3,4 milijarde eura, odnosno za više od 25 milijardi kuna, što je za 2,7 milijardi kuna ili 366 milijuna eura više nego godinu ranije. I izvoz smo povećali na 2,17 milijardi eura, što je u odnosnu na 2018. za oko 140 milijuna eura više. To znači da nam je vanjskotrgovinski deficit po pitanju hrane rastao za 23% ili 200 milijuna eura – na vrtoglavih 1,23 milijarde eura u promatranom razdoblju, a pokrivenost uvoza izvozom lani je pala za 3 posto, sa 67 na 64%. 

Na uvoznoj top listi proizvoda prvo je svinjsko meso, svježe ili rashlađeno, više od 83 milijuna kilograma za vrtoglavih 207 milijuna eura. Slijede kruh, peciva, kolači i ostali pekarski proizvodi (79 tisuća tona za 169,3 milijuna eura), pripravci za prehranu životinja (156,9 milijuna), čokolada i drugi proizvodi s kakaom (152,7 milijuna), sir i skuta, vode mineralne, gazirane, s dodatkom šećera,  goveda, cigare i cigarete, goveđe meso, svježe i rashlađeno, kava... Na izvoznoj ljestvici pak dominiraju čokolada i drugi proizvodi s kakaom vrijedni 171,6 milijuna eura, kukuruz, cigare i cigarete, ribe svježe i rashlađene, kruh, peciva, sladni ekstrakti, soja u zrnu...

Iako su ovih dana iz inicijative 'Zaorimo hrvatska polja' upozorili kako je u Hrvatskoj još najmanje 400.000 hektara neiskorištene poljoprivredne zemlje koja bi se u razmjerno kratkom roku mogla početi obrađivati ili koristiti za proizvodnju hrane za potencijalno 11 milijuna ljudi, po statistikama i dalje oskudijevamo u svemu. 

Mesa i klaoničkih proizvoda lani smo uvezli za 416,2 milijuna eura, 36 milijuna eura više nego 2018. Nakon svježeg i rashlađenog svinjskog mesa teškog više od 207 milijuna eura, slijedi goveđe svježe i zamrznuto za 98,5 milijuna eura, potom meso peradi i jestivi otpadci za 54 milijuna eura...

S ribom popravljamo vanjskotrgovinsku bilancu. Izvezli smo je za 173,4 milijuna eura, od čega najviše svježe i rashlađene - za 111 milijuna eura, dok smo ribe, ljuskara i mekušaca uvezli za 141,1 milijun eura. No zato padamo i na mlijeku i mliječnim proizvodima, cvijeću, voću, povrću, mastima i uljima... 

Mlijeka i mliječnih proizvoda lani smo uvezli za 268,7 milijuna, a izvezli za 72,8 milijuna eura. Uvoz sira rastao je 13 posto u odnosu na prethodnu godinu, na 117,2 milijuna eura, mlijeka i koncentriranog vrhnja za više od 30%, na 95,9 milijuna eura. Uvoz prirodnog meda pao je za milijun eura, na 2,9 milijuna eura, a izvezli smo ga za 1,7 milijuna.  

Povrća smo uvezli za 33 milijuna eura ili 24% više nego godinu ranije, ukupno u vrijednosti od 163,1 milijun eura, a kako očito ničega ne uspijemo proizvesti dovoljno, uvoz crvenog luka i češnjaka digli smo 40% (na 17,4  milijun eura), rajčice za 32 posto (na 17,3 milijuna), a i dalje dominira i uvoz krumpira težak 16,7 milijuna kuna, mrkve od 8,2, salate za 10,5, kupusa, cvjetače, korabe za 10 milijuna eura... Jadno, ali istinito, pokrivenost uvoza izvozom tek je 20%! 

Iako bismo trebali biti dostatni i s voćem, osim možda s bananama, te agrumima (gdje samo mandarina imamo dovoljno i za izvoz), i njega smo uvezli za 25 milijuna eura više nego u godini ranije – za čak 211,1 milijun eura. Banane od toga čine oko četvrtine vrijednosti, 56,5 milijuna eura, potom slijede agrumi za 37,7, orašasti plodovi, marelice, trešnje, grožđe, jabuke, kruške... Uvoz voća lani je bio veći 12%, a pokrivenost uvoza izvozom svega 19%. 

Žitarica, od čega najviše pšenice i kukuruza, uvezli smo za 75,5 milijuna eura, a izvezli za 210 milijuna, od čega kukuruza za vrtoglavih 140 milijuna umjesto da njime hranimo vlastitu stoku. Zato smo proizvoda mlinske industrije uvezli za 40 milijuna eura, a izvezli za 20,7 milijuna. Srećom pa smo s mesnim i ribljim prerađevinama opet u plusu za oko 10 milijuna eura (ukupno smo ih izvezli za 113,6 milijuna eura), s pripravcima za umake, juhama, sladoledom... za oko 2 milijuna eura (223,2 milijuna eura) te s duhanom za oko 10 milijuna eura. Prerađenog i neprerađenog duhana i cigareta lani smo, naime, izvezli za 164,9 milijuna, a uvezli za 154,1 milijun eura.