Berba prvih vrgoračkih jagoda mogla je početi i ranije, no zbog koronavirusa, zbog kojega je još neizvjesnije kako naći potrebnu radnu snagu na poljima, te hladnijeg vremena, proizvođači su se ove godine potrudili da, koliko mogu, prolongiraju njihovo dozrijevanje.
– Plastenike smo ranije otvorili da se jagode rashlade i ne dozru prerano. Tržnice su bile zatvorene, a ni situacija s dobivanjem propusnica za sezonce iz drugih općina nije baš najjasnija – kaže nam Berislav Govorko ističući kako bi se, da je sve išlo po planu, vrgoračke jagode na tržištu našle već 1. travnja.
U prvim dozrelim plodovima, ali jako malim količinama, kupci će uživati i prije Uskrsa, dok se prava berba za koju će jagodarima ukupno trebati najmanje 200 sezonaca, očekuje od 20. travnja.
Vrgoračke jagode u košarici
– Jagode ne mogu dugo stajati. Zasad mi pomaže rodbina, no nadam se da ću za satnicu od 30 kuna naći još 5-6 sezonaca iz turizma, s obzirom na to da su hoteli i restorani zatvoreni – kaže Govorko koji će ove godine sa svojih njiva pobrati 7-8 tona sočnih plodova. S obzirom na to da je i proteklih godina teško dolazio do radne snage, a pomutnju na tržištu stvara i mnogo uvozne robe, proizvodnja jagoda koje su u nekim boljim godinama dozrijevale na hektar i pol, više od 25 tona, kod njega je smanjena na nekoliko tisuća kvadrata.
Predsjednik udruge Vrgoračka jagoda Slobodan Dropulić kaže kako će 80-ak članova udruge ove godine proizvesti između 500 i 600 tona jagoda. Mraz je naštetio tek manjem dijelu proizvodnje, no kako je se 80% odvija u plastenicima, ako trenutačna situacija potraje i ne bude puno kiše, bit će to solidna berba za koju se već sad interesiraju razni otkupljivači, od trgovačkih lanaca nadalje.
Kako bi se razlikovale od konkurencije, vrgoračke će se jagode konačno ove godine prodavati u plavim košaricama s logom udruge, a dok je Dropulić optimističan oko sezonaca, koje i on očekuje iz turizma, iz zadruge Vinkovačka šparoga već sad strepe i zbog pronalaska radne snage i zbog proizvodnje. Predsjednik zadruge Mirko Bošković boji se da trgovci 120-150 tona šparoga zadrugara i njihovih kooperanata te oko 250 tona PIK-a Vinkovci neće moći otkupiti, možda tek 100 tona, pa zaziva otkup dijela robe u državne robne rezerve kako bi domaći proizvođači bar dvije godine “trajali” na tržištu.
Po hektaru šparoga, kad krene berba nakon Uskrsa, šparogarima će trebati po pet sezonaca, a ako se i snađu s povratnicima iz Njemačke, Austrije..., koji su tamo naprasno ostali bez posla i vratili se, pitanje je hoće li ih biti dovoljno i za proizvodnju salate, paprike, lubenica... koja počinje na otvorenom. Iz Belja, u čijim je staklenicima ovih dana počela berba rajčica, odgovaraju pak kako se trenutačno pokrivaju s vlastitim zaposlenicima, a kako Hrvatska već godinama pati od manjka radne snage u poljoprivredi, oni su uveli i dodatnu mehanizaciju i nove tehnologije za određene radove, posebno u ratarstvu i vinogradarstvu.
Denis Matijević, vlasnikMarinade, procjenjuje da samo u ovom trenutku u poljoprivredi nedostaje 10.000 radnika, a kad se zahuktaju ostale berbe na poljima i voćnjacima – i 50 tisuća. Sve zemlje u Europi trenutačno vape za radnom snagom u poljoprivredi. Iako je Njemačka ovih dana dopustila ulazak 40.000 stranih radnika u travnju i 40.000 radnika u svibnju, dok će u Škotskoj umjesto “sezonaca” iz Bugarske i Rumunjske voće brati studenti i oni koji su dobili privremeni otkaz, sve je to daleko od stvarnih potreba za radnom snagom.
– I u nas bi u poljoprivredi trebalo angažirati nezaposlene i one koji suzbog sadašnje koronakrize ostali bez posla. Tako bi bili od pomoći, zaradili bi, a prevenirali bismo i PTSP od sjedenja doma jer bi se ljudi osjećali korisnima – smatra Matijević.
Dosad izdali 465 propusnica
Iz Ministarstva poljoprivrede kažu kako im zahtjev za izdavanje propusnice za sezonske radnike treba podnijeti nositelj OPG-a, i to za svakog sezonca pojedinačno. Obavezno je navesti razlog zbog kojeg se traži propusnica, relacija za koju je nužno potrebna, a izdaje se na razdoblje koje ne može biti duže od 14 dana. Zahtjeve zaprimaju službenici Ministarstva poljoprivrede putem e-maila, telefona ili web-forme www.savjetodavna.hr/propusnice.
Propusnice se i dalje mogu dobiti elektroničkim putem (putem e-pošte, Vibera i WhatsAppa) ili preuzeti u područnim uredima Ministarstva poljoprivrede. Dosad su, kažu, izdali 465 propusnica za sezonce.
Nit' će biti kupaca za te jagode, nit' će ih itko brati. Bolje sjediti za 4000 kuna nego trgati leđa za iste pare. Da je država bila pametna ne bi davala 4000 kuna za sjedenje i blejanje (oliti očuvanje radnih mjesta kako se to kod nas naziva), već bi davala i 5000, ali da se radi. Ima posla koliko želiš. Od zemlje koja se treba krčiti, preko kanala koje treba kopati pa na dalje... Ima posla samo po Slavoniji koliko želiš, kada se već daju novci. Ali valjda je ovako bolje. Pare idu, niko ne radi... Na kraju će biti rezultat jedno veliko ništa.