Uvoz raste znatno brže od izvoza roba

Oporavak potrošnje u Hrvatskoj više nije vijest s obzirom na to da je iz mjeseca u mjesec bilježimo dulje od tri godine, ali prvi podaci o kretanjima uvoza i izvoza robe pokazuju da od raspoloženja kupaca u Hrvatskoj u posljednje vrijeme više koristi imaju gospodarstva Europske unije nego domaća ekonomija.

U prvih osam mjeseci, unatoč rekordnoj turističkoj sezoni, uvoz je rastao po stopi bržoj od izvoza pa imamo pad pokrivenosti uvoza izvozom.

Građani se opet više zadužuju

Državni zavod za statistiku bilježi da je izvoz od početka godine do kraja kolovoza zabilježio rast od 8 milijardi kuna robe, dok je istovremeno uvezeno 10 milijardi kuna vrijedne robe više nego u istom razdoblju prošle godine Točnije Hrvatska je izvezla 66,3 milijarde kuna vrijednu robu, većinom u zemlje Europske unije, dok je u istom periodu uvezla robu vrijednu 106,7 milijardi kuna.

Rast uvoza posljedica je veće potražnje kojoj svakako svjedoči i činjenica da je promet trgovine na malo u ovoj godini skočio za 7,2 posto nominalno odnosno oko 4,9 posto realno u usporedbi s prvih osam mjeseci protekle godine. Osobna potrošnja sastavnica je BDP-a s najvećim utjecajem na kretanje tog indeksa cijelog gospodarstva međutim ponavlja se rast na klimavim nogama koji smo imali prije krize.

Ne jačaju investicije ni kapacitet proizvodnje već se umjetni rast svodi na kupnju građana. Tijekom kolovoza kreditiranje poduzeća i stanovništva blago se intenziviralo na godišnjoj razini, uz nastavak povećanja kunskih kredita stanovništvu.

Iz tog podatka Hrvatske narodne banke jasno je da su građani Hrvatske ocijenili da je vrijeme za investicije poput kupnje stana ili automobila, ali i veće kupnje koje će doći na naplatu u srednjem roku.

Zabrinjava što se ne iskorištava ni potencijal velikog priljeva novih kupaca na domaće tržište kroz turizam i što se turizam ne koristi kako bi se prodalo više proizvoda domaće ekonomije već se potencira uvoz stranih proizvoda pa Hrvatska postaje jeftina polica za distribuciju europske proizvodnje.

A koliki je potencijal turizma vidi se iz podatka da je u kolovozu zabilježeno 4,2 milijuna dolazaka u Hrvatsku. Drugim riječima broj potencijalnih kupaca u jednom se mjesecu udvostručio. U podacima o industrijskoj proizvodnji koja raste po stopi od 2,6 posto u odnosu na prvih osam mjeseci prošle godine vidljivo je da rast potrošnje ne prati rast proizvodnje naročito ne u sektoru prehrambene industrije koja je rasla tek 3,1 posto. U takvoj ekonomiji nema bitnijeg pomaka u standardu neovisno o tome koliko statistički stanje izgleda bolje. Državni zavod za statistiku objavio je i podatke o kretanju aktivne radne snage i zaposlenosti za drugo tromjesečje ove godine po kojima se vidi da nezaposlenost djelomično pada i zbog pada broja raspoloživih radnika.

Nestalo 12 tisuća radnika

Od prošle godine broj radno aktivnih građana pao je za 20.000 ljudi, a aktivnog stanovništva, odnosno onih koji rade ili traže posao bilo je 12 tisuća manje nego u lipnju prošle godine. Rast ekonomije stvorio je određen broj radnih mjesta pa je bilo 26 tisuća više zaposlenih nego godinu ranije, a istovremeno je broj nezaposlenih pao za 35 tisuća ljudi. Odljev mladih u inozemstvo jedan je od odgovora na nepodudarnosti u brojkama iz istog izvora. A možda najviše o pravom standardu govori podatak da je svaki peti građanin i službeno siromašan.