Večernji list u obilasku Rafinerije Rijeka: Nakon obnove dizel se neće raditi od ruske nafte

Građevina je više-manje gotova, sad su na redu strojari s cijevima, posljednji će električari i evo – travnja. Odnosno, evo novog koking postrojenja Rafinerije Rijeka, na kojem radi tisuću ljudi, u "peaku" će i 1500, a zbog kojeg proizvodnje goriva na Urinju trenutačno nema.

Dugoročna profitabilnost

Ima, zato, brodova ili, ako ćemo posve precizno, stigao je jučer prvi koji je s Mediterana dopremio benzin, dizel i ostale vrste naftnih prerađevina, koje će Ina sljedećih pet mjeseci nabavljati upravo na "morski" način. Kako izgleda grdosija na vodi nismo promatrali samo mi, što se nalazi u moru nedaleko od Krčkog mosta zanimalo je i dvije "kućne" rafinerijske mačke koje, kako su nam objasnili, posjetitelje previše i ne vole. Ne dolaze oni često, kažu nam pored crveno-sivog postrojenja koje bi u riječkoj rafineriji trebalo povećati udio proizvodnje dizela. Ne već u travnju, kad će ona ponovno proraditi, već kad se dovrši ukupna modernizacija u 2024. godini, vrijedna četiri milijarde kuna. Trenutačno su na otprilike 65 posto projekta, objašnjavaju nam u Ini, a zahvaljujući njemu riječka bi rafinerija trebala biti jedna od najmodernijih u Europi. Tvrdi, barem, tako član Uprave Ine Krisztián Pulay, koji je istaknuo da je čitav projekt planiran upravo tako da rafinerija prestane s radom na određeno razdoblje i to se nije moglo izbjeći.

– Prošle godine rafinerija je stajala neko vrijeme iz ekonomskih razloga i bilo bi možda dobro da su se radovi mogli tada izvesti, ali dijelovi koji nam trebaju za gradnju postrojenja nisu bili ni proizvedeni, a kamoli naručeni ili na lokaciji – pojasnio je Pulay pa dodao kako u Ini predviđaju da energetska kriza neće tako skoro svom koncu pa će im se trenutačni prestanak rada dugoročno itekako isplatiti. Koliki će biti gubitak Ine s ovih pet mjeseci bez proizvodnje izračunali su, kaže član Uprave, ali sam iznos ipak nije htio podijeliti već je kazao da je kalkulacija takva da je tvrtki u interesu dugoročna profitabilnost. A nitko ne treba strahovati zbog eventualne nestašice goriva na crpkama samo zato što rafinerija ne radi, kažu u Ini, jer brodovi će u Urinj redovito stizati s Mediterana. Ovaj koji je jučer bio nadomak koking postrojenja u nastanku, pojasnio je Pulay, dopremio je 30 tisuća tona goriva, a stiže još 13 brodova. Zapravo, doći će ih i više, ali trenutačno ih je dogovoreno 14, koji će pokriti potrebu za benzinom i otprilike polovicom dizela, dok se o ostaloj dostavi upravo pregovara. Podsjetimo kratko, samo koking postrojenje služit će za preradu teških ostataka nafte, a omogućit će veću proizvodnju dizela, za koji se dosad u rafineriji koristilo vakuumsko plinsko ulje koje se nabavljalo preko posrednika iz Rusije.

A zašto za koking te za jedinicu za rekuperaciju sumpora, na kojoj se također radi, treba više od pet mjeseci, pojasnila je Vedrana Janjić, direktorica projekta nadogradnje. Vrlo je jednostavno, kaže, ne može se sve raditi paralelno, a ni riječki terasni teren ne olakšava posao. Obično su rafinerije smještene na ravnim površinama i lakši je pristup samoj lokaciji.

Dio napravljen na ljeto

– Prostor je, primjerice, toliko uzak da odjednom raditi mogu samo tri krana. Također, radovi su kompleksni; postojeća oprema mora van, radi se pojačanje temelja, stiže nova oprema, tu su još i razne cijevi, pumpe, kabeli... – objašnjava Vedrana Janjić pa dodaje kako svi ti zahvati jednostavno moraju ići jedan iza drugog. Na pitanje zašto se u modernizaciju rafinerije nije išlo prije deset godina, jer ona je tada prvi put najavljivana, kazala je da je takva tada bila poslovna odluka. A hoće li ova sadašnja poslovna odluka dovesti do potencijalno većih cijena za male distributere goriva, budući da sama rafinerija ne radi, već se gorivo doprema brodovima?

– Držat ćemo se tržišnih cijena, to je sve što mogu reći – kazala je direktorica projekta dogradnje rafinerije pa istaknula i kako će modernizacija dovesti do toga da kapacitet prerade 3,5 milijuna tona sirove nafte na godinu u rafineriji naraste na 4,5 milijuna tona. Tijekom zastoja rada kompleksa, kažu u Ini, izvest će se više od 180 priključaka novog postrojenja na postojeća, a tijekom ljeta postavljeni su najveći dijelovi opreme budućeg koking postrojenja; 51-metarski frakcionator, dvije koksne komore zapremnine 900 kubika koje teže ukupno 660 tona. U obilasku radova na rafineriji bio je jučer i predsjednik uprave Ine Peter Ratatics, koji je dan prije posjetio i plinske platforme, o čemu ćemo više u nedjeljnom izdanju Večernjaka, ali o samom Urinju nije govorio. Saznao jest, doduše, gdje otprilike tko od zaposlenika rafinerije živi jer veselo su mu objašnjavali tko ima najbolji pogled na kompleks za preradu nafte.

Kad se dovrši projekt modernizacije Rafinerije Rijeka, ona će moći pokriti potrebu za benzinom u Hrvatskoj, ali i u dijelu Slovenije te BiH. Što se dizela tiče, opskrbljivat će se iz Rijeke 75 do 80 posto hrvatskog tržišta, a njegova proizvodnja neće ovisiti o Rusiji, već će se to gorivo dobivati iz teškog lož-ulja. Krisztián Pulay pojasnio je jučer i da se još razmišlja što će se napraviti s Rafinerijom Sisak, ali i dao naslutiti da se vjerojatno ipak neće ići na projekt postrojenja za proizvodnju biogoriva, odnosno da u Sisku neće biti biorafinerija.