Premijer Andrej Plenković pokupio je pohvale i slijeva i zdesna za svoj antiinflacijski paket namijenjen sprečavanju poskupljenja energenata i čuvanju standarda najugroženijih skupina stanovništva. PDV na plin će, počev od travnja, biti samo pet posto idućih godinu dana, a nakon toga će se popeti na 13 posto, kako bi se izjednačio s PDV-om na struju. PDV na plin sada plaćamo 25 posto.
Uz niže poreze, koji će se odnositi i na nekoliko ključnih prehrambenih artikala, Vlada će se protiv poskupljenja plina boriti i širokim krugom novčanih potpora koje će dobivati mali, srednji i veliki poduzetnici te više od 800 tisuća umirovljenika i socijalno najugroženijih skupina stanovništva. Poduzetnici tako mogu računati na ukupno 600 milijuna kuna potpora, a umirovljenici te primatelji socijalne pomoći i nacionalne mirovine dobit će oko 800 milijuna kuna. Kad se tome dodaju potencijalni gubici zbog smanjenja PDV-a te potpore za nižu struju, vrijednost cijelog paketa penje se na 4,8 milijardi kuna, odnosno na oko jedan posto hrvatskog BDP-a.
Slično i drugdje u EU
Premda je premijer posljednja dva tjedna nekoliko puta davao do znanja da njegova ministarska ekipa ozbiljno radi na antiinflacijskim mjerama, danas su mnogi ostali iznenađeni izdašnošću, pa i širinom potpora, pogotovo što one dolaze nakon dvije teške godine u kojima je država intervenirala s više desetaka milijardi kuna. Sindikati su otvoreno rekli da ih je premijer ugodno iznenadio, poslodavci okupljeni oko HUP-a su pak šturo poručili kako je Plenkovićev paket “sveobuhvatan” te su uvjereni da će rezultirati suzbijanjem poskupljenja.
Porezni stručnjak i profesor na Ekonomskom fakultetu Zagreb Hrvoje Šimović kaže da su Plenkovićeve mjere slične onima koje su donosile i donose brojne druge članice EU. Profesor Šimović, jednako kao i Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta Zagreb, ističe da se smanjenjem PDV-a na plin može utjecati na maloprodajne cijene plina, jednako kao što je to bilo s električnom energijom 2017. godine, no niži PDV neće i ne može utjecati na cijene koje se slobodno formiraju na tržištu, kao što su cijene hrane, tampona ili ulaznica za razna događanja.
- Već dulje vrijeme imamo problema s konkurencijom i maržama, mali je broj takmaca koji kontroliraju tržište i objektivno je pitanje što se tu može napraviti. Iz prijašnjih razdoblja smanjenja PDV-a na artikle koji nisu pod izravnom kontrolom države znamo da je polovica pojeftinjenja završila u većim trgovačkim ili proizvođačkim maržama. To se može dogoditi i ovaj put i stoga bismo trebali imati veću prisutnost Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja i bolji nadzor cijena - kaže Željko Lovrinčević. Dodaje kako se iz predstavljenog paketa mjera ne vidi kakva će biti pozicija lokalnih dobavljača plina, njihovi su dosadašnji gubici golemi, te će ih morati rješavati njihovi vlasnici, gradovi i županije, bilo preuzimanjem dugova na sebe, bilo njihovom prodajom.
- Poduzetnicima je trebalo pomoći i prije jer su za njih cijene plina počele poskupljivati od ljeta prošle godine - zaključuje Lovrinčević.
Hrvoje Šimović ističe kako su brojna istraživanja pokazala da je prijenos sniženih stopa PDV-a na potrošačke cijene nepotpun te da od njih koristi imaju prije svega trgovci, ali i pojedinci s visokim dohocima koji nisu ciljana skupina.
- Snižene stope PDV-a izrazito su selektivne te tako daju prednost pojedinim djelatnostima u odnosu na ostale. PDV treba biti neutralan, u tom kontekstu najprimjereniji je jednostopni sustav PDV-a koji ne iskrivljuje odluke proizvođača i potrošača te ne narušava tržišnu alokaciju resursa. Selektivna primjena sniženih stopa PDV-a uzrokuje gubitak proračunskih prihoda koji se kompenzira rastom opće stope PDV-a, što je nepravedno spram djelatnosti koje nisu obuhvaćene sniženim stopama PDV-a - upozorava Šimović.
Vaučeri za 96.000 ljudi
Može se očekivati da će ugostitelji vrlo brzo ponovno zahtjevati niži PDV i za njih. Ta tema nije spominjana, a čak je i Glas poduzetnika pohvalio dobar smjer Vlade u novom antiinflacijskom paketu, uz dodatak da ne treba čekati travanj za početak primjene mjera.
- Redistribucijska i socijalna politika trebala bi se i može se puno učinkovitije provoditi izvan sustava PDV-a, bolje fokusiranim mjerama u okviru sustava poreza na dohodak ili socijalnih transfera - navodi Šimović.
Socijalni transferi su i sada značajan dio Vladina paketa, no Lovrinčević uočava da su opet zaboravljeni nezaposleni, kojima se naknada za nezaposlenost godinama nije povećavala te su bili izuzeti i iz mjera vezanih uz koronu i karantene.
Dvije najvažnije mjere za socijalno ugrožene skupine uključuju 400 kuna vaučera za plaćanje struje i plina za 96 tisuća osoba, i to konkretno za primatelje socijalne pomoći (zajamčene minimalne naknade), primatelje nacionalne mirovine te primatelje novčane naknade za nezaposlene hrvatske branitelje i članove njihovih obitelji. Ti su vaučeri sada samo 200 kuna i mogu se koristiti samo za struju, a ubuduće će se broj njihovih primatelja udvostručiti, a vaučerom će moći platiti i struju i plin. Što je s onima koji se griju na drva? Korisnici druge široko postavljene mjere su umirovljenici, njih 721 tisuća ili 60 posto svih umirovljenika, koji će jednokratno dobiti od 400 do 1200 kuna za pokrivanje režijskih troškova. Granica za pomoć postavljena je na 4000 kuna mirovine, no pri tome se neće uzeti u obzir ako od jedne takve mirovine žive dvije ili tri osobe, što daje drugu sliku materijalnog statusa takve obitelji. Potpore slične onima koje će dobiti i poduzetnici ići će i prema pružateljima socijalnih usluga, ljudima koji nude usluge smještaja starijim ljudima, udomljavaju djecu i slično.
Danijel Nestić s Ekonomskog instituta Zagreb ističe da se dio sredstava za jednokratnu novčanu pomoć umirovljenicima stvorio u samom sustavu nakon povećane smrtnosti umirovljenika i prestanka isplata mirovina. Nestić podsjeća da je Vlada u svom izbornom programu obećala da će smanjiti PDV na hranu do kraja mandata, a sad će to učiniti nešto prije nego što je planirala. Iz Hrvatske narodne banke su poručili da smo i dalje u razdoblju povišenih rizika i neizvjesnosti koji se javljaju zbog inflacije, snažnog rasta cijena nekretnina, uz jačanje geopolitičkih rizika i neizvjesnosti oko okončanja pandemije.
VIDEO: Plenković najavio: Smanjujemo stopu PDV-a na higijenske uloške i tampone!
Jedan maslac u HRV 25 kn = 2 maslaca izvan HR razlika u PDVu neće pomoći da se proizvođaći i trgovci spuste na zamlju jer ovo je jedna obična pljačka - vrijedi i za ostale proizvode - a kvalitetu koja nije ni slična onoj na zapadu da i ne govorim.