Hrvatska gospodarska komora (HGK) u srijedu je poručila da je Vladin paket mjera za ublažavanje rasta cijena energenata najvećim dijelom usmjeren građanima, pri čemu će zaštita njihove kupovne moći imati posredan utjecaj na gospodarstvo, no nedovoljan, kao i da neće bitnije ublažiti troškovni udar poduzetnicima.
Premijer Andrej Plenković predstavio je u srijedu paket mjera za ublažavanje rasta cijena energenata ukupno vrijedan 4,8 milijardi kuna, a među mjerama su sniženje stope PDV-a na plin i neke poljoprivredne proizvode, subvencije na cijenu plina, promjene u sustavu naknada socijalno ugroženima, jednokratne naknade za umirovljenike itd.
Iz HGK pozdravljaju komunikaciju i otvorenost za razgovor s HGK i ostalim udruženjima poduzetnika i obrtnika te trud Vlade uložen u izradu paketa mjera, koji je u ovom trenutku svakako jedan od sveobuhvatnijih paketa pomoći ove vrste na razini EU. Izrazili su uvjerenje da će se to nastaviti i dalje kako bi se taj paket proširio i drugim potrebnim mjerama za poduzetnike, a koje su predlagali u dosadašnjim razgovorima.
"Predstavljeni paket je potvrdio najave da će mjere najvećim dijelom biti usmjerene građanima kako bi se poboljšao njihov položaj, a pogotovo pomoglo socijalno ugrožene. Zaštita kupovne moći građana i socijalni transferi imat će posredan utjecaj na gospodarstvo, međutim po našoj procjeni ipak nedovoljan te neće bitnije ublažiti troškovni udar poduzetnicima", ističu u svom komentaru, odgovarajući na upit Hine.
Naveli su i da su na svim sastancima s Vladom jasno tražili primjenu mjera što je moguće prije. Početak primjene mjera s 1. travnja ne ublažava ogromni rast troškova od prosinca prošle godine, napominju. "Za poduzetnike bi primjena mjera trebala biti retroaktivna", poručuju iz HGK.
U pogledu modaliteta pomoći tvrtkama, Komora se prvenstveno zalagala za podmirenje dijela troškova za energente izravnim subvencijama i porezno rasterećenje, i to ne samo u dijelu PDV-a, nego i u dijelu umanjenja iznosa obveze poreza na dobit za ulaganja u obnovljive izvore energije.
Neke od konkretnih mjera koje su predložili bile su da se donesu ciljane mjere državne potpore za podmirenje dijela troškova za energente; osigura stabilnost ugovora sklopljenih između poduzetnika i opskrbljivača, odnosno primjenu ugovorenih nepromjenjivih cijena (za plinsku godinu); a naknade i druge regulirane elemente cijene energenata (kao što su mrežarine, naknada za OIE, trošarine i dr.) zadrže barem na istoj razini, ako ne postoji objektivna mogućnost njihovog smanjenja, dok se tržište ne stabilizira.
Nadalje, zalagali su se da se za sve poduzetnike, bez obzira na veličinu, umanjiti iznos obveze poreza na dobit do 50 posto vrijednosti ulaganja u obnovljive izvore energije za vlastitu potrošnju te da se poduzetnicima maksimalno administrativno olakšaju i ubrzaju ulaganja u vlastitu proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora i energetsku učinkovitost.
"Vlada je prihvatila prijedlog koji nam je bio najvažniji, a to je da se poduzetnicima podmiri dio troškova za energente. Skrećemo pažnju da će za mikro, male i srednje tvrtke kod korištenja najavljenih vaučera biti ključni jednostavnost procesa prijave i brzina rješavanja zahtjeva te isplata pomoći. Međutim, problem je da velika poduzeća i veliki potrošači energije nisu obuhvaćeni mjerama, a njima je udio energije u troškovima poslovanja značajan", upozoravaju iz HGK.
Napominju i da je ostalo neriješeno pitanje stabilnosti ugovorenih cijena u ovoj plinskoj godini za industriju.
Iz HGK još ističu da je Vlada prihvatila njihov prijedlog da se ograniči rast naknada za električnu energiju, a pozdravljaju i mjeru smanjenja PDV-a u cilju održanja likvidnosti poduzetnika.
VIDEO: FINA i Pošta znatno podigle naknade za plaćanje računa: Nismo mi socijalna institucija.
