Voće poskupjelo, a svinjetina, junetina i piletina nikad jeftiniji

Restrikcije zbog COVID-19, a s druge strane i afrička svinjska kuga koja ne jenjava u pojedinim europskim regijama, poremetile su globalno tržište mesa, što se ovih dana najbolje vidi i u hrvatskoj maloprodaji. Neki od najvećih danskih i njemačkih proizvođača svinjetine ostali su, naime, bez trećih tržišta, posebice Kine, pa viškovima uglavnom zatrpavaju domicilno tržište EU – i Hrvatsku – na kojima se meso, i uz smanjeni pritisak na klaonice, prodaje u bescjenje.

Skok cijena – pa akcija

Cijena svinjskih polovica u zadnjem tjednu listopada u EU i Hrvatskoj pala je tako oko 25% u odnosu na isti tjedan prošle godine, živog odojka i 37%, pa se ovih dana u trgovačkim lancima neveliko akcija svinjskom lopaticom za 19, vratinom s kosti i za 18 kuna, svinjskim butom bez kosti za 23 kune ili pak svježim odojkom za manje od 20 kuna za kilogram. I dok proizvođači zdvajaju kako uz takve otkupne cijene ne mogu pokriti ni troškove proizvodnje, potrošači, kojima je svinjetina jeftinija 20 – čak i 50% uzmu li se u obzir cijene koje su donedavno rasle zbog ASK-a – ne sjećaju se kad su posljednji put u trgovinama mogli naći i juneći but ispod 50 kn/kg, dok pile košta i manje od 13 kuna.

Direktor Croatiastočara Branko Bobetić kaže kako je nižim cijenama goveđeg mesa “kumovala” koronakriza. Prva kategorija junetine poput buta, bifteka ili ramsteka najbolje se tržila u ugostiteljstvu, koje sada zbog korone jedva preživljava. A nakon što se prodaja s HoReCae, zbog puno mršavije turističke sezone te rasta tzv. kućne potrošnje, preusmjerila na trgovine, cijene boljih kategorija također padaju, i pitanje je, dok se ne suzbije opaka bolest, koliko će još padati.

Slično je i s piletinom, koje je potrošnja lani, zbog “divljanja” cijena svinjetine zbog afričke svinjske kuge, vrtoglavo rasla. No sa sve nižim cijenama svinjetine koje privlače potrošače – potražnja za piletinom pomalo pada, a s njome i cijene koje dodatno pritišću hiperprodukcija u Italiji te ptičja gripa u Poljskoj, zbog čega joj se zatvaraju vrata trećih tržišta. Stoga su se i Ukrajinci, koji su odnedavno vlasnici Perutnine, požurili da svojoj piletini “skinu” cijene, uz bok AIA-i, Amadoreu..., što Bobetić objašnjava predatorskom borbom konkurenata na tržištu.

Što se pak tiče voća i povrća, kasni mrazovi, sušno ljeto i druge vremenske nepogode dobrano su desetkovali ovogodišnju proizvodnju gotovo svih kultura osim lješnjaka, pšenice, krumpira, kupusnjača i kukuruza. Tržišni cjenovni informacijski centar u poljoprivredi (TISUP) Ministarstva poljoprivrede u rujnu je tako zabilježio više cijene na veletržnicama, i to jabuka, krušaka, stolnog grožđa, kivija, mandarina, naranči, limuna, šljiva, rajčica, paprika, češnjaka, puterice, cvjetače, mahuna, blitve, špinata... Posrećilo se uglavnom proizvođačima kupusa i krumpira, a kad na domaćim poljima krene biznis, to obično znači da je krenulo i uvoznicima pa se kupus i krumpir ovih dana prodaju u bescjenje.

Dobar urod, loša cijena

– Krumpiru je otkupna cijena s prošlogodišnjih 1,5 kuna pala na 0,75 kn/kg. Bilo ga je dosta posađeno, dobro je rodio, no umjesto da viškove koje sada imamo izvozimo, mi dodatno uvozimo krumpir. U trgovinama se tako na akcijama prodaje za 1,50 kuna, a lani se za toliko otkupljivao – kaže predsjednik Zajednice udruga povrćara Vjekoslav Budanec.

Kad je počela koronakriza, puno se govorilo o tome kako potrošači više traže domaće. No ne primjećuje se da je to osvješćivanje bilo duljeg vijeka niti je ojačala suradnja trgovačkih lanaca i domaćih proizvođača, uvjeren je Budanec. Prosječna cijena zelenog kupusa krajem listopada u trgovinama je, prema podacima TISUP-a, iznosila 3,66 kn/kg, dok je u isto vrijeme prošle godine koštao 4,99 kuna.

Crveni kupus krajem listopada u trgovinama je postizao cijenu od 5,14 kuna, za oko 1,5 kuna manje nego što je to bilo u isto vrijeme lani, što u konzultantskoj kući Smarter opravdavaju smanjenom potrošnjom kroz turizam i ugostiteljstvo, manje svadbi, privatnih proslava i drugih događanja zbog pandemije koronavirusa. S druge strane, rastu cijene voća bogatog C vitaminom.

Stanko Barbarić iz Fragarie kaže kako je proljetos, nakon starta pandemije, eksplodirala potrošnja naranača i limuna, potom i jagoda. Potrošnja jabuka i krušaka globalno pak raste 1,6%. Prema TISUP-u, od trenutačno aktualnih kategorija voća, jabuke su na zagrebačkim tržnicama u prosjeku skuplje 2 kune, a mandarine i 5 kuna.