Kao jedna od posljedica zatvaranja ekonomija i smanjenja potrošnje pojavila se i deflacija, pad cijena na godišnjoj razini koji je posljednjih mjeseci prisutan u svakoj drugoj članici EU, dok se većina ostalih vrti lagano iznad nule. U rujnu je na europodručju godišnja stopa inflacije pala na minus 0,3 posto. Stručnjaci smatraju da su deflacijski pritisci najvećim dijelom vezani uz pad cijena nafte, no guvernerka Europske središnje banke Christine Lagarde nedavno je među glavne pokretače kontinuiranog pada cijena dodala i jačanje eura te privremeno smanjenje stope poreza na dodanu vrijednost u Njemačkoj.
Usklađeni ciklusi
Ta je zemlja smanjila PDV kako bi potaknula potrošnju i popravila standard građana. Centralni bankari vjeruju da će se razdoblje deflacije ograničiti na ovu godinu, dok bi dogodine cijene u prosjeku trebale biti oko 1 posto, što je i dalje upola manje od stope inflacije koju bi centralne banke rado vidjele. U ovom je trenutku blaga deflacija zdravija pojava od hiperinflacije, što je inače popratna pojava masovnog tiskanja novca kakvom svjedočimo posljednje desetljeće.
Za razliku od potrošača koji ne vole osjetnija poskupljenja jer im ruše standard, proizvođači i trgovci se groze deflacije koja im smanjuje prihode, a čim padaju prihodi, gube se novi poslovi pa i radna mjesta.
Sličan trend kao u eurozoni prisutan je i u Hrvatskoj, što je za analitičare MacroHuba, portala Ekonomskog fakulteta Zagreb, “dobra vijest budući da eventualne promjene u monetarnoj politici ECB-a neće imati štetno procikličko djelovanje na naše gospodarstvo”.
Skuplja odjeća, jeftinija hrana
– Činjenica da se većina članica eurozone nalazi u sličnoj fazi poslovnog ciklusa, u zoni niske nezaposlenosti i niske inflacije svakako je dobra vijest i za ECB budući da to smanjuje troškove promjene smjera monetarne politike Eurosustava, u smislu asimetričnog djelovanja na pojedine zemlje, navode analitičari MacroHuba.
Prema jučerašnjim podacima DZS-a, godišnja inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena, nakon šest mjeseci negativnih godišnjih stopa, u rujnu je ostala nepromijenjena.
Na mjesečnoj razini potrošačke su cijene bile čak i više 0,8%, a analitičari RBA uočavaju da je najveći doprinos rastu potrošačkih cijena na mjesečnoj razini došao od gotovo 20 posto viših cijena odjeće i obuće u odnosu na kolovoške. Pojeftinila je hrana oko 0,6 posto, dok su ulja, masti i meso jeftiniji od 1 do 2 posto. Inače, Hrvatska narodna banka vjeruje da će godišnja stopa inflacije u ovoj godini biti 0,2 posto, dok bi stopa inflacije potrošačkih cijena dogodine mogla ubrzati na 1,1%.
