Hrvatska može postati energetsko čvorište jugoistočne Europe, izjavio je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak na jučerašnjem okruglom stolu “Budućnost energetskog tržišta Hrvatske i EU” u organizaciji časopisa Banka.
– Iako je po ukupnoj potrošnji energije Hrvatska malena, njezin zemljopisni položaj i energetska politika mogu joj osigurati ulogu energetskog raskrižja u regiji – naglasio je Vrdoljak. Da bi se ostvario tako ambiciozan cilj, treba prije toga završiti projekte poput LNG terminala i Jadransko-jonskog naftovoda. Vrdoljak je istaknuo da je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja EU koja veći dio svojih potreba za plinom zadovoljava sama crpljenjem Jadranskog mora.
U sljedećih pet do sedam godina trebala bi doći do razine kada proizvodi više plina nego što ga troši. Natječaj za koncesije za istraživanje Jadrana trebao bi biti raspisan u prvoj polovici 2014., a u drugoj polovici i natječaj i za koncesije za kontinentalni dio RH.
Na skupu je ocijenjeno da je europska energetska politika, koja je postala i unutarnja energetska politika RH, doživjela neuspjeh i treba je mijenjati. Upravo je ona najodgovornija za pad investicija i teškoće s kojima se susreću europske energetske tvrtke pa je teško očekivati da će se za gradnju Plomina C javiti europske tvrtke.
– Azijske tvrtke zasad su najizgledniji investitori u Plomin C – kazao je Vrdoljak. Hrvatska je 2012. podijelila 67 milijuna eura subvencija za proizvodnju takvih izvora energije.
– Europa želi sigurnost opskrbe uz jeftinu energiju i da sve to po mogućnosti bude zeleno, a takav je pristup greška koja je uništila tržište – objasnio je Tomislav Šerić, predsjednik uprave HEP-a.
Goran Granić, ravnatelj Energetskog instituta Hrvoje Požar, predlaže uvođenje poreza ili naknade na CO2. Taj porez ili naknadu plaćali bi krajnji korisnici, a ideja se zasniva na Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koji bi prikupljao naknadu i raspoređivao novac.