Može vam se činiti da Tenerife i Zagorje nemaju baš nikakve veze, no ipak imaju nešto zajedničko – i na najvećem otoku iz skupine španjolskog Kanarskog otočja i u Globočcu, selu sa šestotinjak duša u općini Marija Bistrica, uspijevaju – bugenvilije. Te penjačice raznih boja obožavaju sunce pa ih na sunčanim Kanarima ima posvuda. U Globočcu ih pak na svome obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu uzgaja Hrvoje Tomurad, proizvođač cvijeća, voća i povrća.
Zagorsko cvijeće za otoke
Taj 39-godišnjak najviše voli egzotično cvijeće, no u ponudi ima i razne vrste sezonskog, balkonskog i vrtnog ukrasnog cvijeća te trajnica. U brojkama – više od 50 vrsta sezonskog cvijeća te dvadesetak vrsta trajnica. Zagorskim su cvijećem okićeni vrtovi na hrvatskim otocima Šipanu, Pašmanu..., ima ga na balkonima na kontinentu...
Na tržnici na zagrebačkom Kvatriću Tomuradovi su srijedom, subotom i nedjeljom, u Krapini od travnja do studenoga prodaju četvrtkom, petkom su u istom razdoblju u Mariji Bistrici, utorkom u Zlataru. U travnju, svibnju, lipnju i listopadu svaki dan osim nedjelje prodaju u Zaboku. Prodaju i na kućnom pragu.
Cvjećarstvom se Hrvojeva obitelj bavi već 28 godina, a da je tomu tako “kriva” je inženjerka agronomije Viktorija Tomurad, Hrvojeva majka, a dugogodišnji san nje i njezina prije tri godine preminula supruga Josipa počeo se ostvarivati 1991. godine kada je sagrađen prvi plastenik te zatim kupljen prvi kombi. Bio je žuti pa su ga nazvali Krizantema.
Danas Tomuradovi imaju šest plastenika i uzgajaju cvijeće na 2260 četvornih metara grijanog prostora. S Hrvojem radi i brat Zoran, mlađa braća Josip i Karlo u Zagrebu studiraju na Fakultetu elektrotehnike i računarstva pa pomognu kad stignu i održavaju internetsku stranicu OPG-a. U pomoć ponekad uskoči i sestra Mihaela, tu je i Zoranova supruga Jasna i njihova djeca Paula i Filip koji ide u srednju školu za agrotehničara. Na OPG-u su zaposlili i jednu radnicu, djevojku iz ovog kraja.
Svaku biljku Tomuradovi znaju u dušu pa kupce uvijek rado savjetuju kako ih uzgajati da dulje traju i budu što ljepše.
– Ljudi najviše griješe s previše zalijevanja. A po listu se vidi kojem cvijetu treba manje vode – govori Hrvoje pokazujući nam mesnati list krosandre, egzotičnog cvijeta narančaste boje za koji vjeruje da će dogodine među kupcima postati svojevrsni hit.
Za sada je krosandra na “odvikavanju” u Globočcu. Naime, putujući po Europi u potrazi za novim cvijećem Tomuradovi biljke najprije uzmu za probu, da vide kako će se ponašati nakon što ostanu bez “fiksa” kojim su bile tretirane.
– Ne stvaramo ovisnike – kaže smijući se Zoran.
Nekoć se na ovom gospodarstvu sve oko cvijeća radilo ručno, danas je druga priča. Na gospodarstvu je stroj za sadnju, tu su suvremeni pomični stolovi koji štede prostor i omogućavaju optimalno zalijevanje, s obzirom na to da se stolovi pune vodom pa si biljke uzmu koliko im treba.
K tome, plastenici su kompjutorski navođeni pa se stranice i krov automatski otvaraju i zatvaraju, ovisno o temperaturi ili jačini vjetra. Energetske zavjese zimi donose uštedu u grijanju, ljeti prave hladovinu. Ima Hrvoje za svoj posao i Lamborghini. Naravno, ne sportski automobil nego traktor vrijedan 250.000 kuna.
“Lamborghini” će biti gratis
Kad mu jednom na račun “legne” povrat od polovice uloženih sredstava za rekonstrukciju, modernizaciju i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava, Lamborghini će ispasti gratis. Naime, Tomuradovi su prošli na Mjeri 4 – ulaganje u fizičku imovinu, uložili su pola milijuna kuna, pola im od tog iznosa treba biti vraćeno iz fondova EU. Međutim, još su na čekanju:
– Kupili smo kombi, traktor, traktorske šprice, započeli s rekonstrukcijom plastenika. Najprije smo čekali rezultate natječaja, sad povrat sredstava. Puno to brže ide kada natječaj raspiše županija, za mjesec dana sve se zna – govori Hrvoje.
Lamborghini će na gospodarstvu “pomoći” traktoru proizvedenom 1998. godine koji će i dalje ostati u službi:
– Taj mali traktor zaslužil je veliki. Tak i Talijani delaju, kad nabave novi, ne riješe se starog nego svaki dela svoje – objašnjava Hrvoje.
Proizvodnju cvijeća Tomuradovi su upotpunili ekološkim uzgojem povrća – rajčice, paprike, krastavaca, češnjaka, salate... Imaju i voće – breskve, nektarine, grožđe, jabuke.., a uzgajaju i božićna drvca, ljute papričice te sve traženije začinsko bilje koje ima i ljekovita svojstva, poput ružmarina, kadulje, smilja...
Odabrali su da njihov kruh bude poljoprivreda i da sami sebi budu gazde. Smatraju da nisu pogriješili. Obrađuju nešto više od dva hektara vlastite zemlje. Ipak, osnovna je djelatnost cvjećarstvo, za koje, baš kao ni za božićna drvca, država ne daje poticaje. Dobiju ih za proizvodnju povrća, oko tri-četiri tisuće kuna godišnje.
Posla imaju cijelu godinu, a najviše im znače zadovoljni kupci koji njihovo cvijeće, voće i povrće preporuče drugima. Baš kao što su ih mnogi došli pitati za njihovu žutu ivančicu koju su vidjeli na kalvariji u Mariji Bistrici. Možda im jednog dana na vrata pokuca kupac koji će im ispričati da je bio na Kanarima, ali da se tamošnje bugenvilije mogu skriti naspram onih koji rastu u Globočcu.