Dominacija Zagreba potvrđena je i u krizi: na 100 kuna svih poduzetničkih investicija (50,8 milijardi kuna ukupno) Zagreb je lani uložio 61 kunu (31 milijardu). Glavni grad stvara 52 posto svih prihoda poduzetnika, 56 posto ukupne dobiti, zapošljava 40 posto svih radnika u gospodarstvu te je, prema najvažnijim ekonomskim pokazateljima, sedam do osam puta jači od Istarske, Primorske ili Splitsko-dalmatinske županije, koje ga prate.
Lika bez biznisa
Plaće koje isplaćuju zagrebački poduzetnici (u prosjeku 5543 kn) za petinu su veće od onih u drugoplasiranoj Istarskoj županiji ili 70 posto veće nego u posljednjoj Virovitičko-podravskoj županiji, gdje gospodarstvo isplaćuje 3320 kn prosječne plaće.
Za Ličko-senjsku županiju moglo bi se reći da ima marginalan utjecaj na hrvatsko poduzetništvo – njezin udio od 0,3 posto na razini je statističke greške, gotovo kao i pretposljednje Virovitičko-podravske županije čiji je udio u gospodarstvu 0,7 posto. Podaci koje obrađuje Fina pokazuju veliku regionalnu nejednakost: biznisi su koncentrirani u glavnom gradu i regionalnim centrima – istok Hrvatske nije se uspio oporaviti od ratnih i tranzicijskih trauma, a turizam nije dovoljno ojačao da bi nadomjestio gubitak industrije u Primorju i Dalmaciji. Vodeće su tvrtke tako i dalje privilegirana javna poduzeća te trgovina.
Premda u ukupnom broju poduzetnika dominiraju mala privatna poduzeća, nekoliko je županija ovisno o četiri, pet većih tvrtki (Koprivnica, Sisak, Kutina, Virovitica) te bi bilo kakav potres u tim tvrtkama uništio cijelu regiju. U skladu s poduzetničkom tradicijom, jedino u Međimurskoj županiji nije došlo do stvaranja lokalnih divova, pa je udio pet najvećih u županiji samo 12 posto, a Međimurje ima četiri puta više tvrtki nego Požeško-slavonska ili Ličko-senjska županija. Ti su odnosi duljeg vijeka i teško da ih se može brzo mijenjati, a što se tiče krizne 2009., ona je donijela povećanje udjela tvrtki koje su poslovale s gubicima na 40 posto. Zanimljivo je da su najuspješniji vlasnici tvrtki oni u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, gdje je dvije trećine poduzeća ostvarilo dobit, a 28 posto gubitak.
Istru ne muči dobit
S druge strane, Istrani se ne zamaraju konačnim financijskim ishodom – čak 53 istarska poduzeća bila su u gubicima, što je svojevrsni rekord. Zašto je tome tako, vjerojatno bi više mogle reći porezne vlasti. Poduzetnici u Lici uglavnom rade s onim što imaju i ne uzimaju kredite, za razliku od Zagorja, gdje značajan dio imovine čine krediti. U Zagrebu i Istri taj je omjer prihvatljivih pola-pola. Prema financijskim rezultatima dostavljenim Fini, 2009. zaposlenost u gospodarstvu pala je samo 1 posto, najviše u Sisku – 5 posto, dok su Grad Zagreb te Zadarska i Dubrovačka županija imali blagi rast.
a Fina navodi da su lani smanjene investicije u 19 od 21 županije. Povećanje ulaganja imali su samo Sisačko-moslavačka i Šibensko-kninska županija dok je Zagreb imao 3,3 posto pada. Najveće smanjenje investicija, 64 posto, bilo je u Ličko-senjskoj županiji, Krapinskoj-zagorskoj 51 posto, Varaždinskoj 43 posto, Splitsko-dalmatinskoj 35... Fina uočava i nisku efikasnost poslovanja svih poduzetnika mjereno po ekonomičnosti, rentabilnosti i produktivnosti.
Normalno je da je Zagreb lider u investiranju,pa jedino u Zagrebu i ima novaca. Zar se novac iz cijele Hrvatske ne slijeva u Zagreb? Hajde da uzmemo Zagrebu titulu glavnog grada i damo nekom drugom,recimo Rijeci! Pa da vidimo tko će biti lider u investiranju za 10 godina,a tko će biti gladan ?