U razdoblju od samo godinu dana plin poskupljuje već drugi put, porast cijene tog energenta za sobom povlači i višu cijenu struje, a 2009. godina već je za građane, ali i tvrtke zbog krize i recesije bila poprilično bolna.
Smanjiti davanja
Najnovije poskupljenje plina posljedica je dogovora Vlade i MOL-a kojim je Hrvatska na godinu dana odgodila odluku o otkupu plinskog biznisa iz Ine, ali i Ini dopustila podizanje cijene tog energenta. Ta kompanija u većinskom mađarskom vlasništvu na plinu ima gubitke jer ga uvozi po višoj cijeni nego što ga u RH prodaje.
Uvođenje kriznog poreza, porast PDV-a, 20-postotno poskupljenje plina početkom 2009, poskupljenje goriva, skuplje cigarete, skuplje zdravstveno osiguranje... opteretilo je kućne proračune hrvatskih obitelji kojima ni 2010. godina, čini se, neće biti bajna. Tvrtkama, koje su se u godini što se primiče kraju suočile s padom prihoda, otkazima, manjim narudžbama, nelikvidnošću... poskupljenje plina dodatni je šok.
– Najavljeno poskupljenje od Nove godine sigurno će se vrlo loše odraziti na naše poslovanje. Plin čini oko 50 posto ukupnih troškova naše tvrtke. Petrokemija godišnje kupuje više od 600 milijuna kubičnih metara plina i svaka lipa više u njegovoj cijeni nosi za nas godišnji učinak od nekoliko milijuna kuna. Naravno da će to biti velik udar na naše poslovanje – rekao je Boris Mesarić, predsjednik uprave Petrokemije.
Ni u Munji ništa bolje ne gledaju na najavljene više cijene plina.
– To je strašno. I sada jedva spajamo kraj s krajem. To je dodatni udar na proizvodnju i ne znam što učiniti u ovom času. I komunalna naknada i cijena vode je strava. Jedino je rješenje da nam se smanje golema davanja i porezni nameti – poručio je, pak, Ivan Miloloža, predsjednik uprave Munje.
U Diokiju, jednom od najvećih potrošača plina i električne energije, kažu kako će se poskupljenje plina i struje posebno teško odraziti na poslovanje u prvom tromjesečju; viši troškovi dodatno će opteretiti proizvodnju, što će utjecati na cjenovne margine Diokijevih proizvoda, zbog čega će im se smanjiti konkurentnost na inozemnim tržištima.
Ministar gospodarstva Đuro Popijač sutra će se sastati s distributerima plina kojih u Hrvatskoj ima ukupno 33, kako bi ih privolio da dio poskupljenja od 33 lipe po kubiku tog energenta prevale preko svojih leđa.
Ideja je Vlade da se distributeri odreknu dijela marže kako bi kućanstvima cijena plina poskupjela manje od 33 lipe.
U Gradskoj plinari Zagreb prije sastanka s ministrom Popijačem ne znaju koliko će u konačnici plin biti skuplji stanovnicima metropole. Neslužbeno se već čuje kako je u uvjetima tržišne ekonomije nelogično da Vlada s jedne strane Ini dopušta poskupljenje, a s druge strane distributerima to brani i traži da oni snose dio troška viših cijena plina.
Iako se još jučer neslužbeno čulo da će HEP predložiti 10-postotno poskupljenje struje, danas su u Hrvatskoj elektroprivredi i službeno rekli da će Vladi najvjerojatnije uputiti zahtjev za korekcijom cijene električne energije. U HEP-u objašnjavaju da je plin temeljni energent koji se koristi u proizvodnji struje i toplinske energije, a HEP ga godišnje potroši 700 milijuna kubika.
Udar i za HEP
– Jasno je da svako poskupljenje osnovnog energenta utječe na poslovanje HEP-a. Hrvatska elektroprivreda ima s Inom dugoročan ugovor o isporuci plina.
Ako ipak dođe do poskupljenja cijene plina za HEP te ako se pokaže da takve nove cijene bitno utječu na cijenu proizvodnje električne energije, HEP će uputiti zahtjev Vladi RH za korekciju cijene električne energije – odgovorio nam je Radomir Milišić, glasnogovornik HEP-a.
Morat ćemo puštati plinove sami.