Zbog prijevare državne su tvrtke podijelile 38 otkaza

Zbog prijevare ili nepravilnosti u radu lani su tvrtke u većinskom državnom vlasništvu podijelile 38 otkaza, a 24 slučaja proslijeđena su nadležnim institucijama. Najviše otkaza bilo je u Hrvatskoj pošti, u kojoj je svih 26 prijavljenih zaposlenika izgubilo posao, a najviše prijava bilo je u Hrvatskim autocestama. Tamo malo blaže gledaju na prijestupe pa, iako nije bilo neosnovanih prijava, podijeljeno je samo 10 otkaza. Radno mjesto izgubilo je sedam blagajnika, jedan vozač, cestar i šef odjela, a 44 prekršitelja izvukla su se s disciplinskom mjerom. HEP nije kaznio nijednog zaposlenika, ali zato su posao izgubili jedan zaposlenik Zračne luke Zagreb i radnik Uljanika, od kojeg je poslodavac tražio i povrat novca.

Četiri izvještaja

Kad se podvuče crta, 26 tvrtki bavilo se istraživanjem prijevara u 253 slučaja, od kojih je 45 odbačeno kao neosnovano. Pokazatelji su to četiri izvještaja o provedbi antikorupcijskog plana u 86 tvrtki. Sredinom travnja u tim je tvrtkama bilo zaposleno 87.514 ljudi. Stvarna brojka mora se uvećati za radnike iz Badel 1862, Imote, IPK Osijeka i Vinke koji nisu predali svoja izvješća.

Antikorupcijski program upozorio je na problematična područja, a jedno je od takvih dodjela sponzorstava i donacija. Naime, državne tvrtke izdvojile su za to 145 milijuna kuna tijekom 2011. godine, ali je samo 15 posto njih na svojim službenim stranicama objavilo tko je dobio novac. Samo trećina društava ima kodeks dodjele sponzorstava i donacija što otvara širok prostor za diskrecijske odluke. Hrvatska lutrija najveći je sponzor i 58 milijuna kuna dodjeljuje vrlo jasno, a Croatia Airlines, Zračna luka Zagreb, Petrokemija, Autocesta Rijeka-Zagreb i Hrvatske ceste dale su 8,3 milijuna kuna, ali bez objave i pravilnika o dodjeli novca. Croatia Osiguranje, nije na web-stranicama objavio kako je raspodijelio 35 milijuna kuna za sponzorstva i donacije. Netransparentni su i postupci zapošljavanja. Naime, od 650 natječaja koji su otvoreni lani, samo je 449 javno objavljeno. Bez obzira na veličinu ili financijsku poziciju tvrtke, gotovi svi članovi nadzornih odbora primaju naknadu od 2000 kuna na mjesec. Ako se uzme u obzir da ih je uglavnom pet i to se pomnoži sa 80-ak tvrtki, na naknade NO-a godišnje se potroši 9,5 milijuna kuna neto.

Stvarno ili privid

Izvješće o financijskim prilikama tvrtki daje naslutiti da dobro posluju jer su prema izračunu u 2011. ostvarile dobit prije oporezivanja od 2,9 milijardi kuna. Grupa od 86 tvrtki potražuje 37,3 milijarde, a istodobno duguje 106,6 milijardi kuna, od kojih je 8,8 milijardi kuna dospjelo. Podaci o dobiti nisu točni, ističe makroekonomist Anto Bajo u osvrtu i upozorava da je dobit brodogradilišta posljedica preknjižavanja prodaje pomorskog dobra državi. Stvarno stanje pokazuje da su umjesto 4,27 milijardi plusa 3. maj i Brodosplit lani imali otprilike 1,5 milijardu kuna gubitka. Zato Bajo upozorava da, uz časne iznimke, većina društava s te liste predstavlja potencijalnu opasnost državnim financijama te će ubuduće tražiti nova državna jamstva i oprost dugova.