BIRAMO NAJBOLJI OPG

'Ovdje svaka kuća ima bazen, ali ne za kupanje, nego za kiseljenje zelja, a ja krenuo po ljutim papričicama'

Foto: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL
Foto: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL
Foto: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL
Foto: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL
Foto: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL
Foto: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL
29.07.2021.
u 09:42
U ogulinskom kraju svaka kuća ima bazen, ali ne za kupanje, nego za kiseljenje zelja, a ja krenuo po ljutim papričicama, kaže Vedran
Pogledaj originalni članak

Iz kraja su – slikovito će opisati – u kojem svaka kuća ima bazen. Al’ ne za kupanje, nego za kiseljenje zelja, onog nadaleko poznatoga, ogulinskog. Proizvodnji hrane okrenuli su se i njih dvoje, međutim odlučili su krenuti drugim smjerom, odmaknuti se od onoga što se na neki način od poljoprivrednika iz Sabljak Sela očekuje i posvetiti se onome što ih zanima, makar se to nekome činilo potpuno suludim. Baš kao i želja Ane i Vedrana Salopeka da njihovo tržište ostane lokalno kako bi se s manjim količinama mogli posvetiti isključivo kvaliteti.

Pet umaka – pet stupnjeva ljutoga

– Iskristaliziralo se da je manje više i da ne treba pretjerivati. Uostalom, ne može se ništa preko noći – govori Vedran.

A lokalno su tržište Salopeki osvojili svojom Ljutinom iz davnina, u kojoj je cijela paleta proizvoda s nazivima koje nećete čuti nigdje nego u ogulinskom kraju. Jedan se, na primjer, zove Nafalice, što znači samo zbog toga. Salopeki proizvode pet vrsta umaka s pet jačina ljutine, ukiseljene ljute papričice, ljuto maslinovo ulje i mljevenu sušenu papriku u ljutoj i slatkoj varijanti:

– Oduvijek sam volio kuhati, htio biti kuhar, volio pikantno. Baš kao što sam oduvijek i sadio ljute paprike. I tako sam to dvoje spojio, počeo kuhati umake, kombinirati. Sve je počelo zbog hrane. Ispada da je misao vodilja bila stražnjica – sa smiješkom će Vedran.

– Najprije je kuhao kod sebe doma pa je, dok smo još bili u vezi, kuhanje preselio k meni. Frcalo je to okolo, sjećam se kako je jedan dan mačak kihao. Naljutio je i njega. Sad je kuhinju opet preselio doma – dodaje Ana.

– Na zaprepaštenje svoje bake Janje, koja mi je uvijek ostavljala jedan kraj u vrtu za moje papričice, ja sam joj sad uzeo cijeli vrt i zasadio tisuću komada čili papričica, za koje nije do tada ni čula. Ali pošto ona ima dobru zemlju, lijepo ću je iskoristiti i napraviti brdo umaka. Baka sad hvali kako je sve to dobro ispalo, bez obzira na to što je bila skeptična. Sad se raduje svakom danu, mome dolasku i radu u njezinu vrtu – veselo će Vedran Salopek dok stoji u vrtu svoje 86-godišnje bake, koja ga sa smiješkom promatra, a kasnije nam je rekla da su i unuk i njegova supruga Ana dobri i vrijedni, a ona im sada može pomoći jedino tako da pričuva i zabavi njihova uskoro dvogodišnjeg sinčića Jana.

Taj se bakin vrt, u koji je do prošle godine išla i Janja Pernar, nalazi u Podvrhu, kamo je Vedran još odmalena volio dolaziti, a jednako mu je to drago i danas. Međutim, da mu je netko u mladenačkim danima kazao da će se u životu baviti poljoprivredom, sigurno bi pomislio da govori gluposti.

Foto: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL

– Uvijek je doma bilo poljoprivrede – zelje, krava... A meni je poljoprivreda bila nešto najgore. A sad... Sad, kao i prije dvadeset godina, učim voziti traktor. Mama me još uvijek pita: “A što će ti to?”

I Anine slike iz djetinjstva slične su Vedranovima i svaki poziv roditelja da idu na njivu njoj je bio “ajme”. Danas misli sasvim drukčije.

Vedran je po struci električar, taj posao i radi. Ana je nezaposlena profesorica tjelesnog odgoja. Oboje su godinama proveli u Zagrebu, gdje se Vedran “hrvao” s Prometnim fakultetom, a Ana studirala.

– Nisam se mislio vraćati kući do penzije. A onda sam došao na jedan vikend. I ostao – kaže 41-godišnji Vedran.

Najprije je u Ogulinu organizirao svirke, pokušavao nešto pokrenuti, bavio se ugostiteljstvom. I u svome kafiću upoznao Anu. A onda se prije pet godina našao na predavanju o haskapu – sibirskoj borovnici koja se kod nas zove još i majska jagoda, modra kozokrvina... Riječ je o voću bogatom antioksidansima, vitaminima i mineralima koje kod nas prvo dozrijeva pa berba počinje već polovinom svibnja. Jede se sirov, zamrznut je idealan za smoothieje, prerađuje se u sokove i džemove. Haskap je iznimno otporna biljka koja može podnijeti ekstremno niske temperature, ali i sušu:

– U Japanu kažu da plantažu haskapa treba posaditi prije odlaska u mirovinu – govori Vedran o slatkim bobicama koja se u Japanu jedu već stoljećima i gdje se haskap smatra iznimno ljekovitom biljkom.

Uglavnom, sve vezano za haskap bilo ga je jako zainteresiralo.

Foto: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL

Nemaju namjeru ići u inozemstvo

– Počeo sam razmišljati hoću li se nastaviti baviti ugostiteljstvom. Naposljetku sam prije tri godine registrirao obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, zadnjim vlakom uskočio u mjeru za potporu razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava i dobio 15 tisuća eura. Kupio sam zemlju, sadni materijal, folije, ekološka gnojiva... stupio u kontakt sa Slovencem koji je držao predavanje o haskapu i koji je tražio kooperante za ekološki uzgoj i s njim potpisao desetogodišnji ugovor. Ljudi su skeptični spram mjera, ali ja mislim da su one dobre. U kredite ne bih htio ulaziti. Što se tiče čilija, njega i stalno sadim, od 50 do 3500 sadnica. Trenutačno sam na tisuću. Imam deset različitih sorti. U planu mi je haskap i čili povezati u zajednički, slatko-ljuti proizvod, primjerice ljuti džem – govori nam Vedran Salopek.

On i supruga odlučili su se za ekološku poljoprivredu. Površine koje obrađuju male su i sve se radi ručno. Za čili papričice sami prave presadnice. Tako znaju što i odakle jedu:

– Nisam voljela ljuto, ali Vedran me navukao i sad organizam traži samo jače. Čovjek se navikne – kaže Ana.

Upravo je supruga Vedranu bila, i još uvijek je, glavni pokretač. Kad pomisli da će odustati, ona je ta koja ga gura naprijed. Ona je i ta koja je, kada su razmišljali o odlasku iz Hrvatske, rekla: “Ajmo probati doma”.

I eto, probali su. I ostali. I nemaju namjeru sreću tražiti u inozemstvu, već se planiraju baviti i agroturizmom. U tom će slučaju morati napraviti i iskorak od lokalnoga.

OPG VEDRAN SALOPEK

Na nešto manje od pola hektara imaju nasad s 1200 sadnica haskapa (sibirske borovnice), koji će u puni rod za tri-četiri godine, s očekivanim prinosom od 3,5 tona. Od deset vrsta čili papričica koje se uzgajaju na ovom OPG-u godišnje bude oko sto kilograma ljutih umaka i sušene paprike. Prodaju lokalno, poznatim kupcima, uglavnom na kućnom pragu

Karlovačka županija

Sabljak Selo, u kojem je dvjestotinjak stanovnika, administrativno pripada Gradu Ogulinu. Od županijskog središta Karlovca udaljeno je šezdesetak kilometara.

Svjetski dan bubrega

Ova bolest godišnje pogađa više od 850 milijuna ljudi, simptomi su nespecifični, a ključ je prevencija

Svake godine, drugog četvrtka u ožujku, obilježava se Svjetski dan bubrega. Riječ je o globalnoj kampanji koja se provodi diljem svijeta s ciljem podizanja svijesti o važnosti bolesti bubrega, od koje na svjetskoj razini boluje više od 850 milijuna ljudi, među kojima čak 300.000 u Hrvatskoj. Prema podacima iz 2019. godine, ova bolest uzrokovala je više od 3,1 milijun smrtnih slučajeva.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 2

VA
varto
11:49 29.07.2021.

Bravo Vex,samo jako!!!!!

NU
NutriVik
12:05 29.07.2021.

Ana i Vedran su jedni od najhrabrijih ljudi koje poznajem. Puno truda su uložili i što je najvažnije iskreno vjerovali u to što rade. Ponosna što ih poznajem!