Marijan Hanžeković

Rođen je 18. siječnja 1952. u Zagrebu od majke Nade, koja je bila liječnica, dok je otac Marijan bio sveučilišni profesor. U Zagrebu je je 1970. završio klasičnu gimnaziju, a 1975. i Pravni fakultet. Za vrijeme sudija morao je raditi  jer se posvađao s ocem i odselio iz kuće.  Bio je noćni čuvar na velesajmu, lijepio je plakate, vozio automobile za iznajmljivanje itd.  

Šest godina nije razgovarao s ocem. Odvjetničku pisarnicu otvorio je 1978. godine, prve četiri godine bio "u minusu" jer kako je rekao - "nitko nije želio ići odvjetniku kojemu je tek 26 godina". Ipak je 1994. uspješno utemeljio Odvjetničko društvo Hanžeković, Radaković&Partneri.

Ono je kasnije preraslo u Odvjetničko društvo Hanžeković& Partneri. Nastalo je preoblikovanjem u društvo s ograničenom odgovornošću, kao sljednik partnerskog odnosa Marijana Hanžekovića, odvjetnika od 1978. godine, koji se najveći dio svog odvjetničkog rada bavio trgovačkim pravom, i Milana Radakovića, odvjetnika od 1970. godine, koji se najveći dio svog odvjetničkog rada bavio građanskim pravom. Društvo ima devet odvjetnika partnera, devet odvjetnika i 35 vježbenika, a zajedno s pomoćnim osobljem - administratorima, informatičarima, prevoditeljima, više od 95 osoba.

U Hrvatskoj odvjetničkoj komori  je od 1994. do 2000. bio predsjednik.

Godine 1995. izabran za suca-arbitra pri arbitraži Slovenske gospodarske komore. Dvije godine poslije izabran je  suca-arbitra Europske arbitraže pri Vijeću Europe u Strasbourgu.

Bio je aktivan u HSLS-u i HNS-u pa je 1993. godine pokušao ostvariti ideju da se te dvije stranke spoje. Poslije je kazao da je to bila utopija.

"Meni politika i vlast ne mogu ponuditi ništa što nemam i naravno da sam u društvu ljudi koji nešto žele ostvariti kroz politiku nepodobna osoba" - objasnio je kasnije svoje odustajanje od politike.

Osnivač je Hrvatskog košarkaškog saveza kojemu je bio predsjednik od 1998. do 1999. godine.

Predsjednik košarkaškog kluba Zagreb bio je od 2000. Do 2007. Godine, a predsjednik je Zagrebačkog zrakoplovnog saveza od 2009. godine.

U vlasništvu je imao štedno-kreditnu zadrugu Zlatni most, bio i jest u nadzornim odborima mnogih udruga i tvrtki - NK Dinamo, HOK osiguranje, Quaestus nekretnine, Brodokomerc Rijeka, Zepter International, Croatia airlines... Ulagao je u Optima telekom, vlasnik je male zrakoplovne tvrtke, izdavač newslettera Info iz Bruxellesa... Ipak, građanima je najpoznatiji kao "utjerivač" ovrha u ime HRT-a.  

Marijanu Hanžekoviću  hobi je jedrenje,  a još je 1987. godine s Goranom Štrokom u jedrilici  je prešao Atlantik.

Njegova jedrilica Jeanneau zove se Nada, po majci. Ljeti ju usidrena u uvali nedaleko  od Hvara, gdje je kupio 25 tisuća četvornih metara zemljišta.  Iz prvog braka s Ivom ima kćeri Anu i Doru, koje su nećakinje Ljerke Mintas Hodak.  Njegova kći Ana, također odvjetnica, pet je godina radila u očevu uredu dok nije postala  članica uprave očeve farmaceutske kompanije Genera. Aktivna je u humanitarnoj zakladi Ivana Hodak.

Hanžekovićeva obitelj je za NDH završila u zatvorima. Otac je kao Mačekov tajnik bio u Jasenovcu i Lepoglavi gdje je dobio pjegavi tifus pa je pušten nakon čega je sa suprugom pobjegao u partizane.

Njegov brat Boris Hanžeković je kao domobranski časnik pomagao partizane zbog čega je uhićen  odveden u Jasenovac i tamo streljan, a djed Marijan je kao mason bio uhićen i odveden u Staru Gradišku.

Pušten je uz intervencije. Član  obitelji Hanžeković bio je i Boris Hanžeković,  atletičar i član reprezentacije Jugoslavije koji je ubijen prilikom pokušaja bijega iz logora Jasenovac. Po njemu se  od 1951. godine održava  "Hanžekovićev memorijal".

Nakon završetka II. Svjetskog rata ni otac ni majka odvjetnika Marijana Hanžekovića nisu željeli ući u komunističku partiju.  Otac mu je 1970. bio aktivan u Hrvatskom proljeću i pisao je za Hrvatski tjednik. Odzavao pozivu predsjednika Tuđmana i bio ministra financija u prvoj Vladi RH.

Marijan Hanžeković,  najbogatiji odvjetnik i jedan od najbogatijih državljana u RH, prema otkriću Jutarnjeg lista, ima jake i bliske vese s masonerijom.

Nositelje je 33. Stupnja slobodnih zidara.