Ove je godine Umjetnički paviljon u sklopu svoje međunarodne izložbe trebao postaviti djela američkog kipara Alexandera Caldera, no zbog radova koje nisu mogli dobiti na posudbu, a ponajprije je riječ o tri važne skulpture iz Centra Georges Pompidou u Parizu, odlučeno je da će se održati 2019. godinu, kazala je Jadranka Poklečki Stošić, ravnateljica Umjetničkog paviljona, na konferenciji za novinare na kojoj je najavila drugu međunarodnu izložbu koja se otvara 5. listopada – “Strast stvaranja: remek-djela iz zbirke Fundacije Maeght”.
Izložba će okupiti djela najvećih imena povijesti umjetnosti 20. stoljeća poput Georgesa Braquea, Marca Chagalla, Alexandera Caldera, Balthusa, Pola Burya, Erróa, Sama Francisa, Ellswortha Kellyja, Barbare Hepworth – ukupno 25 autora i 64 djela – slika, skulptura, litografija, grafika, crteža te bibliografskih djela – od kojih se mnoga, poput 21 djela G. Braquea, prvi put izlažu u Hrvatskoj.
Potrebna i doza rizika
– Za postav izložbe imali smo, s obzirom na okolnosti, malo vremena. Pripremanje međunarodne izložbe traje dvije, a ponekad i više godina, no mi smo je priredili u kratkom vremenu zahvaljujući dobroj suradnji s francuskom Fundacijom Maeght. Ta fundacija na likovnoj sceni djeluje dulje od 50 godina, a posjeduje nekoliko tisuća djela najvažnijih likovnih umjetnika 20 st. Izložba je nazvana “Strast stvaranja” kako bi se u naslovu spojili strast kolekcionara, u ovom slučaju Aiméa i Marguerite Maeght koji su Fundaciju osnovali 1964., i strast umjetnika koji su sudjelovali u njezinu stvaranju.
– Na zagrebačkoj izložbi bit će, primjerice, izložena Braqueova djela iz najranijeg perioda, njegovih kubističkih početaka 1908., pa do 1961. godine, dvije godine prije same smrti. To je svojevrsna mala retrospektiva Braqueovih djela. Bit će zastupljena likovna scena cijele Europe, a to je načelo prema kojem smo djela i birali. Vidjet ćemo djela nekih od najznačajnijih predstavnika talijanskog, belgijskog, francuskog, njemačkog, španjolskog, nizozemskog stvaralaštva. Čak je i Island prisutan sa slavnim umjetnikom Erróom, čije će platno sigurno biti senzacija. Britaniju predstavlja kiparica Barbara Hepworth, iz SAD-a imamo Paula Jenkinsa, Kellyja i Caldera. Iz Rusije Osipa Zadkina, čija se djela također prvi put izlažu u Hrvatskoj – najavila je ravnateljica Poklečki Stošić, koja je s Olivierom Kaeppelinom, direktorom Fundacije Maeght, i osobno birala djela za izložbu.
– Aimé Maeght smatrao je da nam umjetnici omogućavaju da bolje shvatimo svijet, odnosno da bolje shvatimo tko smo u odnosu prema drugima. Ta iskustva, ta znanja, mogu biti i atribut znanstvenika, liječnika ili ekonomista… no za Aimé i Marguerite Maeght to je prije svega bilo poslanje umjetnika.
Stvarali su djelić svijeta
Bili su im prijatelji i s njima su sanjali o Fundaciji kao o radionici u kojoj se stvarao djelić svijeta. Taj fenomenološki odnos prema djelima bio nam je nit vodilja za izložbu u Zagrebu. Ona donosi djela koja smatramo važnima. Neka od njih odavno su prepoznata, kao Braqueova. Druga su bila pozdravljena kad su nastala, ali su u međuvremenu podvrgnuta raspravi povijesti. Ta se djela ponekad nađu u onome što se običava nazivati “čistilištem”, tako je s djelima Julija Gonzálesa i Paula Jenkinsa. Neka pak nailaze na osporavanje društva koje ih poznaje ili, bolje rečeno, ne poznaje. Ona su očitovanje preuzetog rizika koji je vrlina. Ti su umjetnici to vredniji jer nas podsjećaju da je, osim prepoznatih vrijednosti, Aimé Maeght vjerovao u rizik – smatra Kaeppelin, koji za nekoliko dana i osobno stiže u Zagreb na otvaranje izložbe koja košta oko dva milijuna kuna, koja ostaje otvorena do 14. siječnja 2018.