Antifašizam je dio odgoja i kulture, a ne ideologije

Treći Festival alternative i ljevice (Fališ) u Šibeniku ove godine, od 2. do 5. rujna, diše u znaku antifašizma, posvećen 70. godišnjici kraja Drugog svjetskog rata. I, kako se vjerovalo prije sedam desetljeća, konačnoj pobjedi nad fašizmom. Posebnu počast organizatori odaju herojima Sutjeske, a teme festivala sežu od "abecede ustaštva", preko odnosa Crkve i antifašizma, sve do situacije u Siriji, ali i mogućnostima otpora u pustinji postsocijalizma, najavljuje direktor festivala Emir Imamović Pirke.

Citirajući vašu prošlogodišnju gošću, časnu Teresu Forcades, koja kaže da nama ne trebaju ni kapitalizam ni centralni komiteti, gdje se u tom ideološkom dijapazonu smjestio Fališ?

Tamo gdje još nitko nije bio, u demokratskom socijalizmu. Sestra Teresa ima pravo: kapitalizam, vidimo, suspendira mogućnost da većina živi dostojanstveno od svog rada, a centralni komiteti toj većini oduzimaju pravo da sudjeluje u kreiranju odluka koje je se tiču. Tako je, zapravo, izbor između kapitalizma i centralnog komiteta biranje između siromaštva s prividom slobode i eventualno boljeg života bez imalo slobode. Dakle, izbora nema. Oboje smo, uostalom, probali: jugoslavenski socijalizam je propao jer, uz ostalo, nije bio demokratski, a kapitalizam nas, vidimo, vuče u propast samo što nam, dok to radi, priča bajke.

Slažete li se s tezom da je Fališ oživio lijevu misao u Dalmaciji?

Ne, nikako, samo joj je našao više prostora i, uvjetno kazano, koncentrirao je. Feral Tribune, Dalmatinska akcija, Ivica Čokrić Jakšić Puko, splitski književni krug, Ivo Brešan i Jela Godlar, inicijativa Srđ je naš... i mnogi drugi pojedinci, projekti i djela, sve su ovo vrijeme manifestirali ostanak ljevice u životu u Dalmaciji, a Fališ je samo napravio veliki iskorak i postavio se kao mjesto na kojem se može ili će to biti moguće, susresti sa svim što je od toga vrijedilo, a malo je onoga za što možemo reći da zaslužuje zaborav.

Na festivalu će se predstaviti i neke nove knjige i filmovi, otvoriti izložbe. O kojim autorima i naslovima je riječ?

Imat ćemo hrvatsku premijeru filma „Fašizam INC.", grčkog dokumentarista Arisa Chatzistefanoua, poznatog po filmovima „Katastrojka" i „Dugokracija". Aris svojim filmom pokazuje kako je ekonomska kriza moguća i bez fašizma, ali da fašizma nema bez ekonomske krize. Osim toga, predstavit ćemo knjigu „Smjena straže", crnogorskog pisca Andreja Nikolaidisa, točnije odabir najboljih tekstova iz serijala „Melanholija ljevice", zatim roman Jele Godlar „Limenke i ciklame" pa „Povijest poraženih" Dragana Markovine i „Pobunu u pustinji postsocijalizma" Srećka Horvata i Igora Štiksa. Fališ praktički počinje 2. rujna 18 sati otvaranjem izložbe radova Alema Ćurina pod naslovom „I(l)ustracija Hrvatske".

Zašto je ovogodišnji festival posvećen herojima Sutjeske?

Operacija Schwartz, kako su je nacisti zvali, odnosno Peta neprijateljska ofenziva, imala je za cilj konačno uništenje Vrhovnog štaba i, posljedično, pokreta otpora fašizmu. U toj epskoj bitki sudjelovalo je 18.000 antifašista, a najviše Šibenčana – 1316, dok su fašističke snage, pojačane domaćim izdajnicima, brojile na Sutjesci 127.000 vojnika! E, heroji Sutjeske omogućili su kraj Drugog svjetskog rata kakav je bio: dakle, pobjedu nad fašizmom. Zato je, dakle, Fališ posvećen herojima Sutjeske, kojima nije trebalo objašnjavati da je antifašizam pitanje kućnog odgoja, a ne ideološki ili već neki drugi izbor, i zato smo na plakate i druge materijale stavili zvijezdu.

Upozorit ćete i na "buđenje neprijatelja". Tko nam to prijeti?

ISIL na Bliskom istoku, a i šire, Jobik u Mađarskoj, Zlatna zora u Grčkoj, neonacisti koji spaljuju azilantske centre u Njemačkoj, rehabilitirani Draža Mihailović u Srbiji, potpisnici inicijative da se Hrvatska vojska pozdravlja ustaškim pozdravom, inicijatori nazivanja jedne škole u okolici Sarajeva imenom Envera Čolakovića, pisca ali i veleposlanika NDH, njihovi istomišljenici koji su tražili da se škola u Šibeniku nazove po Vinku Nikoliću, također piscu ali i ministru u NDH... I svi oni koji tvrde da je, kako sam rekao, antifašizam ideološki izbor, a ne stvar kulture i civilizacije.

Kreće i inicijativa za dizanje spomenika antifašizmu. Što mislite kako će odjeknuti u javnosti u aktualnom "društveno-političkom" trenutku?

Kao zasluženi šamar, nadam se. Kao, dakle, podsjećanje na okretanje glava od onih koji su biste šibenskih heroja bacili u more, minirali spomenike žrtvama fašizma ili ih podizali, recimo, Juri Francetiću. Prijedlog za spomenik antifašizmu rad je konceptualnog umjetnika Borka Čelara i vjerujem da će izazvati i malo nelagode kod onih što su se pravili da ne čuju detonacije nakon miniranja spomenika ili onih što stavljaju znak jednakosti između težnje za svojom državom i marionetske, ustaške države. Samo što takvi ne dolaze na Fališ...

>> Ikona ljevice Teresa: Ja sam za revoluciju, drastičnu promjenu društva