Usuđujem se reći da je Vesna Parun uz Tina Ujevića ono najbolje u našoj poeziji, izjavio je Večernjem listu Arsen Dedić.
– Vesna je to ne kao hrvatska poetesa nego kao hrvatski pjesnik. Sada sam neizmjerno tužan. Bili smo i bliski i to ne samo po rođenju. Uglazbljivao sam je. Radio sam glazbu za predstavu "Apokaliptične basne" koju je režirao Bogdan Jerković, a glumio je Šovo. Pjevala ju je i Gabi. Nastupao sam za Vesnu i u Zagrebačkom kazalištu lutaka, kada ona, na žalost, nije mogla doći. Još kao školarac čitao sam njenu "Crnu maslinu". Jako je volim – veli Dedić.
A akademik Luko Paljetak u izjavi za Večernji kaže da je već prvom zbirkom "Zore i vihori" Vesna Parun naznačila da će biti ne samo velika pjesnikinja nego najveća pjesnikinja hrvatske književnosti.
– U svim daljnjim svojim zbirkama Vesna je napisala ne samo jednu nego i više antologijskih pjesama koje zrače čistom poetskom snagom nevezano za vrijeme u kojem su nastale. Ona je odlučna, hrabra pjesnikinja ne samo za budućnost nego i za prošlost, za unatrag. Imali smo veliku pjesnikinju i imat ćemo je zauvijek. Bila je i zanimljiv, proturječan čovjek, zbog čega je i sama osjećala nelagodu u sebi i u društvu, ali na drugačiji način jednostavno nije mogla živjeti. U svojim kritičkim istupima, zajedljivim pjesmama i epigramima znala se nekad spustiti na razinu banalnosti, ali samo zato da se odmah potom uzdigne do razine univerzalnosti. Živjela je kao pjesnik, a umrla je jer se mora umrijeti. Ali i u tom je trenu znala da će duh na kraju pobijediti – kaže Paljetak.
S tugom i nevjericom primili smo vijest da je umrla gospođa Vesna Parun, jedna od najvećih hrvatskih pjesnikinja ikada i svakako najistaknutija hrvatska pjesnikinja druge polovine 20. stoljeća, izjavio je ministar kulture i prijatelj Vesne Parun Božo Biškupić.
– Iako već godinama nepokretna i teško bolesna, svojom zadivljujućom životnom i stvaralačkom svježinom i energijom prenosila je i djeci i mladima i onim starijima svoje pjesme, prozu, aforizme, dramska djela, svoj život, fascinantni život koji je obilježio naše vrijeme i našu književnost. Od struke ovjenčana brojnim nagradama i priznanjima za svoje stvaralaštvo, Vesna je uvijek ostala na neki način izdvojen otok, kao njen Zlarin, kao njen Prvić, Šolta, istodobno jaka i krhka. Otočanka s biljegom mora, masline i vjetra, intelektualka koja uvijek iznova propituje svako moguće egzistencijalno uporište, jedinstvena pjesnikinja čija će osobnost ostati u našim sjećanjima živa kroz jedne od ponajboljih redaka hrvatske književnosti – ističe Biškupić.
Besmrtna poetesa, predobra za vrijeme u kojem je živjela i stvarala, žena za sva vremena.