Zagrebački kipar Denis Kraškovič posljednjih deset godina često se bavi i kritično ugroženim životinjskim vrstama. Pri tome, kaže, životinju ne koristi samo kao estetski ili likovni fenomen, već pokušava utjecati na svijest ljudi o očuvanju planeta i prirode budući da su životinje, i biljke, sastavni dio svijeta kojem i mi pripadamo. Tim impulsom vođena je i njegova izložba “Čovjek životinja biljka” otvorena u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik.
Izložio je skulpture nastale ranih devedesetih godina do recentnih izrađenih lani, a osim skulptura i skulpturalnih skupina predstavljene su i slike, crteži i videoradovi koje sve podvlači svojim autorskim potpisom – intenzivnom i uvijek čistom bojom. Kraškovič, kako je to primijetila likovna kritika, uz pomoć jednostavnog izraza spaja najrazličitija područja – na specifičan način uključuje religijsku i duhovnu komponentu, igra se referencijama na stripove, SF filmove, glazbu, ponire u identitetska pitanja i problematizira goruće ekološke teme. Široj publici Kraškovič je najpoznatiji kao autor dvometarskih poliesterskih skulptura Janje i Morž u parku ispred zagrebačke Arene, te po skulpturi Plavog kita na Jarunu.
– Šoping centri nekoć nisu imali praksu umjetnost stavljati u svoj ambijent. Arhitekti su imali osjećaj da se tu mora događati i nešto humano i na upotrebu ljudima, da se djeca i odrasli, ako su baš raspoloženi, mogu penjati i fotografirati. Mislim da to plijeni pažnju i drago mi je zbog toga, jer umjetnost tako ima doista neku socijalnu funkciju – kazao je Krašković o svojim poznatim javnim plastikama koje i sam svrstava u pet najdražih mu djela.
Inače, Denis Kraškovič rođen je 1972. u Zagrebu, a 1994. diplomirao je na Kiparskom odsjeku ALU u Zagrebu. Magistarski studij kiparstva na ALU u Ljubljani završio je 2011., a predavao je u Školi za primijenjenu umjetnost i dizajn te na ALU u Osijeku. Bio je i gost profesor na Odsjeku za kiparstvo Akademije u Pečuhu. Kustosica njegove dubrovačke izložbe je Rozana Vojvoda, a može se pogledati do 28. studenog.