Već 2010. godine hrvatski bi pisci trebali dobivati novčanu naknadu za
knjige koje čitatelji posude u javnim knjižnicama. Pravo javne posudbe
postoji u brojnim europskim zemljama, a autorima književnih djela, ali
i prevoditeljima, autorima glazbe i filmova te ilustratorima i
fotografima donosi dodatni prihod koji može iznositi i više tisuća eura
godišnje.
Licenciju od Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo za pravo javne
posudbe tražili su i Društvo hrvatskih književnika i Hrvatsko društvo
pisaca. Zavod se početkom ljeta odlučio za DHK koje je skupilo 322
punomoći.
– Dobili smo licenciju, ali u korist svih književnika u Hrvatskoj. Na
tom ćemo poslu surađivati sa Hrvatskim društvom pisaca. Pisci će bez
obzira na članstvo imati svoja prava – veli predsjednik DHK Borben
Vladović.
Tajnik DHK Željko Knežević najavljuje sastanak svih zainteresiranih
strana na kojem će biti riječi i o tome tko će sve biti korisnik prava
javne posudbe. U obzir naime uz domaće pisce dolaze i strani, i to na
osnovi reciprociteta, ali i nasljednici mrtvih pisaca od čije smrti
nije prošlo više od 70 godina. Valja odlučiti i iz čijih će se
sredstava isplaćivati naknada.
I dok u nekim bogatijim europskim zemljama poput Nizozemske i sami
korisnici knjižnica financiraju isplatu pisaca, u većini zemalja
novijih članica EU tu uskače država. U Sloveniji tako za pravo javne
posudbe država odvaja 25 posto od sredstava namijenjenih javnim
knjižnicama za otkup knjiga. Lani je u tu svrhu, ako smo dobro
izračunali, utrošeno oko 450.000 eura. Kako je Hrvatska po broju
stanovnika dvostruko veća od Slovenije, okvirno rečeno nova bi
proračunska stavka Ministarstvo kulture mogla stajati oko milijun eura.
Državna tajnica u Ministarstvu kulture Nina Obuljen veli da bi se do
kraja 2009. trebao donijeti pravilnik o primjeni ovog prava u kojem bi
pisalo hoće li se obračunavati naknada po posuđenom primjerku ili po
broju primjeraka u knjižnicama. Cilj Ministarstva je da se pravo
počinje primjenjivati 2010. godine.
A dobra poznavateljica prava javne posudbe Sanja Pavlaković iz
Knjižnica Medveščak upozorava da treba odlučiti koje će knjižnice biti
uključene u sustav plaćanja posudbe, te hoće li se dio novca davati i
za stipendije mladim piscima, a ne samo onim najposuđivanijima koji
pišu “popularne tvorevine”.
Autorima naknada od posudbe u knjižnicama
FOTO Ovo su najsigurnije zemlje u koje biste mogli pobjeći ako Putin doista pokrene nuklearni rat
FOTO Majku Marka Grubnića svi su upoznali, a evo kako njegov samozatajni otac izgleda bez Photoshopa
Unatoč različitim životnim stilovima, odnos oca i sina je iznimno blizak. Marko često ističe kako se s roditeljima nikada ne svađa te da sve rješavaju prijateljskim razgovorom. - Moja mama je moj anđeo, a tata moj uzor, osjećam da bi oni zaista sve učinili za mene - izjavio je svojedobno poznati stilist.
Božićnice u dm-u opet najizdašnije, mnogima tolika nije ni plaća. Jedan grad daje pozamašan iznos umirovljenicima
Sve je više gradova i općina koji i umirovljenicima isplaćuju božićnice, dapače neki su ih već i podigli, a vjerojatno i potrošili, poput Samoboraca koji dobivaju od 45 do 85 eura. Ovisno o visini mirovine božićnice u Hrvatskoj u prosjeku iznose od 30 do 110 eura
Što hrvatski građani najviše kupuju na kredit? Nenamjenski gotovinski krediti narasli na 8,7 milijardi eura
Kako bi ostvarili neke životne ciljeve ili želje, građani se često zadužuju kreditima, karticama ili odlaze u prekoračenje na računu. Evo što Hrvati najradije kupuju na kredit.
Europa se posljednjih godina suočava s gorućim problemom koji utječe na hrvatska kućanstva