Na zagrebačkom predstavljanju crnogorskoga filma gostovao je i Gojko Kastratović, direktor crnogorske Kinoteke, koji je rado govorio o stanju filma u Crnoj Gori.
Što se danas događa s crnogorskom kinematografijom?
- Ona je u izvanrednom stanju, nje zapravo i nema. Kina su uništena, a uvjeta za proizvodnju nema. Trenutačno stvaramo zakon o filmu s kojim bi trebali biti stvoreni uvjeti za proizvodnju i nadam se da će za godinu-dvije nastati kontinuirana crnogorska filmska produkcija u kojoj bismo snimali jedan dugometražni igrani i četiri do pet dokumentarnih filmova.
Kako je nastala crnogorska Kinoteka?
- Vlada Crne Gore osnovala je crnogorsku Kinoteku prije dvije godine. Dugo vremena u Crnoj Gori nije bilo sluha za nacionalne kulturne institucije. Taj dug Crnogorci su dobrano platili, što i pokazuje sadašnje vrijeme. Osnivanjem Kinoteke i drugih kulturnih institucija Vlada pokušava iskazati identitet nacionalne kulture preko svojih institucija, što je jedna naknadna pamet Crnogoraca da o svojoj prošlosti nešto više doznaju.
Što ste uspjeli učiniti u dvije godine?
- Sada se borimo s osnovnim stvarima. Pravno smo konstituirali Kinoteku, u narednim mjesecima očekujemo definiranje njezina prostora, predstoji nam nabava osnovne tehnike za rad, prikupljanje fonda crnogorskog filma, koji se većinom nalazi u jugoslavenskoj Kinoteci, a tek onda će doći na red programski sadržaji.
Kako je jugoslavenska Kinoteka reagirala na osnivanje crnogorske Kinoteke?
- Prvo su se začudili što će to Crnoj Gori. Ali, kasnije su to prihvatili kao normalnu stvar, što uostalom i moraju, jer je to proces koji se trebao puno ranije dogoditi.
Kakva je suradnja s hrvatskom Kinotekom?
- Čim smo počeli raditi, javio sam se gospodinu Kukuljici. On je čitav svoj život posvetio hrvatskoj Kinoteci, koja je uzor i primjer čuvanja materijala na najstručnijem nivou. Od prvoga trenutka imali smo punu podršku hrvatske Kinoteke, tako da nam je to posebno drago, ali i obvezujuće.
Razgovarao Josip Jurčić