Studenti britanskog Sveučilišta u Exeteru od rujna iduće godine moći će upisati zanimljiv jednogodišnji postdiplomski smjer – Studij magije i okultnih znanosti. Začetnica i voditeljica novog obrazovnog programa Sveučilišta, profesorica Emily Selove, kazala je kako ih je na osnivanje tog studija potaknuo rastući interes za magiju i okultno u akademskim krugovima, ali i izvan njih, posebice u feminističkim krugovima gdje su vještice postale jedan od simbola ženske neovisnosti.
– Temelj našeg programa čine ideje dekolonizacije, feminizma, antirasizma i istraživanja alternativnih epistemologija. Ako se doista trudimo kako bismo pronašli nova i kreativna rješenja s kojima se suočavamo kao društvo, moramo biti iskreni i hrabri te priznati da neke od naših tradicionalnih i prokušanih metodologija imaju svoje granice. Možda bismo se trebali, oprezno i odgovorno, okrenuti nekim novim ili, bolje rečeno, starim idejama koje smo odbacili – kazala je prof. Selove, dodavši i da je posljednjih dana Sveučilište dobilo stotine upita od zainteresiranih studenata magije.
Da ne bi bilo zabune, ovo nije Hogwarts, a polaznici studija u Exeteru neće na fakultetu učiti kako bacati čini, spravljati čarobne napitke ili letjeti na metli. Pomno i ozbiljno promišljen program studija protezat će se kroz više različitih akademskih područja, od umjetnosti, književnosti, filozofije, religijskih studija, povijesti i arheologije do sociologije i psihologije. Polaznici će istraživati, primjerice, odnos prema ženama u srednjem vijeku, prikaze zmajeva u zapadnom folkloru, književnosti i likovnoj umjetnosti, povijest prakticiranja obmana i iluzija, ulogu psihodeličnih supstanci u društvima tijekom povijesti te općenito način na koji su magija i magijsko razmišljanje utjecali na znanost i društvo.
Iako je ovo prvi takav studij na području Velike Britanije, slični studijski programi već postoje i diljem svijeta. Sveučilište u Amsterdamu tako nudi preddiplomski i diplomski studij zapadnjačkog ezoterizma, a niz europskih i američkih sveučilišta brojne kolegije o magiji i okultizmu u okviru odsjeka za povijest, filozofiju i religiju. No, posebno je zanimljivo što je upravo Exeter postao prvo mjesto u Velikoj Britaniji gdje će se moći izučavati magija i okultno, budući da je upravo tamo i započela masovna histerija lova na vještice u Engleskoj. Ubijanja "vještica" naime su, prema nekim navodima, u Exeteru krenula i ranije od 16. stoljeća kada je na snagu službeno stupio Zakon o vještičarenju koji je legalizirao tu užasnu praksu. Krajem 17. stoljeća, prije no što je taj zloglasni zakon ukinut, u Exeteru su se odvila i posljednja poznata nam vješanja navodnih engleskih vještica. Optužbe bile su standardno sumanute, a nesretne žene ubijane zbog dojava prestravljenih ili pak oportunistički nastrojenih susjeda koji su ih optuživali za bacanje kletvi, komuniciranje s vragom i životinjama, ubijanje stoke te uzrokovanje raznoraznih pošasti poput infestacije ušima.
Na tu su gorku nepravdu prije nekoliko godina ukazale stotine ljudi, mahom modernih vještica kojih je u zadnje vrijeme sve više i koje su preplavile Exeter tražeći pomilovanje za, po svemu sudeći, sasvim nevine žene koje su tamo pogubljene u tim posljednjim vještičjim suđenjima – Temperance Lloyd, Susannah Edwards, Mary Trembles i Alice Molland. A o bogatoj magijskoj povijesti tog područja svjedoči i poznati Muzej vještičarstva i magije nedaleko Exetera, u mjestu Boscastle, koji čuva zbirku veću od 2000 artefakata britanske magijske tradicije, od srednjovjekovnih praksi do suvremenih paganskih pokreta poput Wicce.