Kolo sv. Tripuna 
katoličko ili univerzalno?

I dok je pažnja hrvatske javnosti usmjerena na sjever Jadrana i savudrijske švoje, na jugu se rađa novi prijepor. Crna Gora pokrenula je kod UNESCO-a postupak upisa Bokeljske mornarice na listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva, što je razljutilo brojne bokeljske katolike i u Crnoj Gori i izvan nje koji tradiciju Bokeljske mornarice drže neodvojivom od hrvatskog naroda i Katoličke crkve.

Bokelji su se u prosincu i u Saboru požalili na crnogorski potez pa je jučer u Zagrebu organiziran stručni skup o Bokeljskoj mornarici naziva “Bokeljska mornarica i kolo sv. Tripuna kao tradicija bokeljskih Hrvata” na kojem je zatražena zajednička crnogorsko-hrvatska nominacija za zaštitu Bokeljske mornarice i kola sv. Tripuna.

“Bokeljska mornarica neće nikad biti Crnogorska bokeljska mornarica, jedino može biti Bokeljska mornarica u Crnoj Gori”, rekao je kotorski biskup Ilija Janjić koji je podsjetio da crnogorska vlada kod pokretanja upisa u UNESCO nije kontaktirala Kotorsku biskupiju.

Biskup Janjić je istaknuo da je Bokeljska mornarica, čija tradicija seže u 809. kada su u Kotor iz Carigrada prenesene relikvije gradskog zaštitnika sv. Tripuna, a prvi put se spominje 1353. kao pomorska bratovština, bila odvojena od katoličke tradicije samo u vrijeme komunističkog režima.

Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek rekla je da Hrvatska ima uspješno iskustvo u zajedničkom nominiranju kulturne baštine na UNESCO-ov popis, da su baš u suradnji s Crnom Gorom na popis uvršteni stećci i venecijanske utvrde te da UNESCO cijeni zajedničke nominacije. I predsjednik HAZU Zvonko Kusić istaknuo je da je jasno da su Bokeljska mornarica i Kolo sv. Tripuna tekovine hrvatskog naroda te je čestitao bokeljskim Hrvatima koji žive u Hrvatskoj što su stvorili bratovštine u Zagrebu, Rijeci, Splitu, Puli i Dubrovniku gdje štuju svoju tradiciju plešući kolo sv. Tripuna. Predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore Zvonimir Deković tvrdi da Bokeljska mornarica dokazuje hrvatsku opstojnost u Crnoj Gori. U isto vrijeme u Crnoj Gori tvrde da u materijalima kojima žele dokazati važnost Bokeljske mornarice za svjetsku baštinu nije spomenuta nijedna etnička grupa i narod koji je gradio povijest Crne Gore jer da ih ima jako puno te da je naglasak stavljen na univerzalni, multietnički i multikulturni karakter Bokeljske mornarice, i to bez obzira na činjenicu da su joj Hrvati dali veliki doprinos.