Program 22. Motovun Film Festivala predstavljen je na Ribnjaku, u Art Parku Zagreb. Organizatori su najavili ne samo bogat filmski program od čak 100 filmova već i glazbene poslastice te koje će začiniti ovogodišnje izdanje od 23. do 27. srpnja.
Istok još misli i živi
Selektori festivala predstavili su glavni program, napominjući kako je prije svega nekoliko tjedana završio jedan od najpoznatijih filmskih festivala, onaj u Cannesu, a da je u glavnom programu imao samo jedan jedini srednjoeuropski, rumunjski film. Ovogodišnjim su programom, istaknuo je Jurica Pavičić, htjeli pokazati da Istok još misli i živi, da iza željezne zavjese ne vlada duhovna žabokrečina, već da se stvaraju izuzetno dobri filmovi koji se progresivno i borbeno obračunavaju s problemima u svom društvu. Među njima je i makedonska crna komedija “Bog postoji, njeno ime je Petrunija”, snimljena prema istinitoj priči o ženi koja se suprotstavlja zastarjelim tradicijama svog kraja. Zemlja u fokusu festivala ove godine je Poljska, koja zaslužuje priznanje u filmskom svijetu zahvaljujući ponajprije valu mladih režisera i njihovih debitantskih filmova. Bit će prikazano šest filmova mladih i darovitih Poljaka, među ostalim, i nagradama ovjenčani “Posljednja obitelj” Jana P. Matuzynskog i kontroverzni “Nina”, film o lezbijskoj ljubavi redateljice Olge Chajdas.
Sklad glazbe i filma
Motovun će tijekom pet dana trajanja ugostiti i neke od najvećih hrvatskih glazbenih atrakcija, Vojka V koji je ove godine s tri nagrade pomeo konkurenciju na dodjeli Porina i rasprodao Dom sportova, emo macho pop-senzaciju Svemirko i legendarni Jeboton ansambl. Glazbeni je program ove godine usklađen s filmskim, pa će posjetitelji nakon biografskog filma o poznatom slovenskom kantautoru Vladi Kreslinu uživati i u njegovu koncertu, nakon filma o Pankrtima slijedi i koncert legendarnih pankera, a premijeru filma Tusta o frontmenu KUD Idijota slijedit će koncert njihova snivača Saleta Verude s novim boogie punk rock bendom Saša 21.
p o p u l i z a m (engl. populism, prema lat. populus: narod), naziv za pokrete i ideologije koji polaze od naroda kao osnove svoje legitimnosti i kriterija djelovanja. U sociologiji, populizam označava idejne i društvene pokrete koji su se protivili dominaciji elita te zastupali poboljšanje socioekonomskoga položaja srednjih i nižih klasa. U tom je smislu najznačajniji bio agrarni populizam XIX. i XX. st., koji se afirmirao u nekoliko pokreta (farmerski radikalizam u SAD-u, seljački pokreti u Europi, narodnjaštvo u Rusiji). U suvremenom se političkom diskursu zastupnici populizma zalažu za tradicionalne vrijednosti te su skeptični prema vladajućim elitama i predstavničkoj demokraciji uopće, zbog čega zagovaraju referendumsko odlučivanje. /hrvatska enciklopedija/