Kultura je društveno dobro koje je potrebno njegovati, i u tom smislu su i mediji društveno odgovorni i daju vam podršku. Također su svjesni da, što ste manji ili su vaši projekti nekomercijalniji, to su vam konkretna financijska sredstva za oglašavanje nedostupnija i to vam je teže doći do publike.
Neki kulturni proizvodi su sami po sebi seksi, tipa film. Neki manje, tipa izložbe. Ali ono što je uvijek seksi su – umjetnici. Oni su u pravilu ljudi koji jedva čekaju raspričati se o svojim projektima, ali i problemima koje detektiraju u društvu u kojem živimo, kulturnoj sceni na kojoj djeluju, a neki i o vlastitim životima. Ukoliko na projektu radi nekoliko umjetnika – sjajno. Puuuuno perspektiva i tema koje možete ponuditi novinarima.
ŠTO JE ADREMA
Prvo i osnovno što vam treba za početak bilo kakvih odnosa s javnošću je tzv. adrema. To je lista kontakata novinara i medija koju svaki PR-ovac dugotrajno i povremeno mukotrpno gradi, i u pravilu je skriva kao zmija noge.
Ako nemate suradnika za odnose s javnošću koji dolazi sa svojom adremom, počnite je sastavljati sami. Sjednite za računalo, pretražujte portale s kontaktima redakcija i pojedinih novinara, grupirajte po tipovima medija i spremajte u tablicu. Ako negdje nađete telefon, svakako to iskoristite. Javite se i predstavite, dogovorite na koji mail možete slati objave. Kontakti na papiru znače malo ukoliko, nakon što pošaljete objavu na adremu, ne možete napraviti follow up i s novinarima provjeriti hoće li vaš događaj uistinu i medijski popratiti ili će vaš mail samo preletiti pogledom i obrisati.
Njegujte odnose s novinarima. Ukoliko imate kvalitetan proizvod koji ima smisla popratiti, dobar novinar će to prepoznati. Nakon što mu više puta ponudite temu iz koje može objaviti kvalitetan sadržaj, počet će vjerovati VAMA, i u budućnosti ćete moći računati s time da će vas pratiti.
NUDITE RAZLIČITE PERSPEKTIVE I PLANIRAJTE DUGOROČNO
Pazite da se ne duplate. Nemojte istu temu istovremeno nuditi konkurentskim medijima. Jedan će objaviti prvi i izgubit ćete povjerenje onog drugog. Također, događaj koji oglašavate neće na isti način popratiti politički tjednik, dnevne novine i lifestyle portal – niti bi trebali. Olakšajte im posao i ponudite im različite perspektive na istu stvar, one koje odgovaraju načinu na koji primarno prate vijesti.
Prilike za medijske objave multipliciraju se ukoliko u projektu imate celebrityje - javne ličnosti već poznate novinarima koje su im zanimljive, a koje ponekad nisu ni voljne razgovarati s njima izvan okvira projekata koji rade. Novinari će, u sklopu razgovora o projektu, dotaknuti i teme koje su njima važne i zanimljive, te sve zajedno uklopiti u članak ili intervju. Zadovoljni vi, zadovoljni oni.
Također, nema smisla novinare zatrpavati sa sadržajima. Istu stvar isti medij neće popratiti nekoliko puta. Razmislite kad ciljano gdje želite objavu o događaju i plasirajte je u odgovarajuće vrijeme. Nekome ćete se javiti na početku projekta, nekome tijekom rade, većini u velikoj završnici - oko premijere filma/predstave, otvorenja izložbe ili bilo koje druge forme u kojoj vaš umjetnički rad izlažete očima javnosti. Budite pametni i neke medije ostavite za održavanje PR-a oko projekta i nakon toga – dijeljenje ulaznica putem radija ili internet portala, intervjui s umjetnicima u sklopu kojih se i dalje provlači tema projekta, sudjelovanje na javnim događajima (npr. tribinama) u sklopu kojih možete progovarati u projektu… Planirajte dugoročno, ostavite nešto u rezervi za kasnije.
ŠTO JE AUTORIZACIJA
Autorizacija je naziv za odobrenje intervjua prije objave. Nakon razgovora s vama, novinar će sastaviti intervju. Ako tražite autorizaciju, mora vam ga poslati na pregled prije objave kako biste ga mogli tražiti korekciju nekog dijela ukoliko to smatrate potrebnim. Mnogi novinari prakticiraju to da pošalju pitanja mailom pa ljudi sami na njih odgovore. U tom slučaju, naravno, autorizacija nije potrebna, budući da su ljudi sami sastavili svoje odgovore i poslali ih, a o tome postoji i pismeni trag. Naglašavam da se autorizaciju u pravilu traži samo za izjave i intervjue, dok novinari neće dopustiti intervencije u tzv. „opremu“ – naslov, fotografije, uvodne odlomke prije intervjua isl.
Ukoliko novinari intervjuiraju vaše suradnike, podsjetite suradnike da imaju pravo tražiti autorizaciju. Ljudi su osjetljivi na sliku sebe koju stvaraju u javnosti.
DRUŠTVENE MREŽE
Društvene mreže ogroman su prostor komunikacije s javnošću. Život bez njih je nezamisliv, a tek poslovanje… E sad - kako stvarati sadržaje koji će se pratiti?
Važno je kontinuirano kreirati sadržaje koji su recentni, zanimljivi i korespondirajući s javnostima kojim se obraćate. Teško je pronaći prostor koji će biti vidljiv samo objavom organskih sadržaja (odnosno onih koje dodatno ne plaćate) jer čim vas algoritmi društvenih mreža prepoznaju kao poslovni subjekt, htjet će da plaćate oglase kako biste dosegli željenu publiku i imali dobar doseg (tzv. reach). Ono što je uvijek dobar pristup jest stvarati sadržaje na koje će vaša publika reagirati tako da ih lajka, komentira i dijeli – na taj način širite doseg i vidljivost.
Podsjetite projektne partnere i suradnike da dijele objave na svojim društvenim mrežama. Vi ćete to možda podrazumijevati, ali vama se cijeli svijet vrti oko vašeg projekta, njima nužno ne. Ako vam je partner centar za kulturu, računajte da će zaboraviti podijeliti objavu o tome da ste pustili karte u prodaju jer taj dan njihovi polaznici ritmike imaju božićnu predstavu. Glavni glumac će taj dan najaviti da je imao prvi dan na snimanju novog filma. Redatelj je baš otišao na godišnji i objavljuje vesele selfije sa skijanja. Nemojte računati da će ljudi misliti na vaš projekt. Računajte da će ga zaboraviti. Podsjetite ih na vrijeme.
Što se tiče samog sadržaja, pravovremeno ga planirajte i kvalitetno producirajte tako da, osim informativne, on vašoj publici donese i neke “povlastice” poput uvida na probe, back stage momente, obraćanja glumaca publici i slično. Drugim riječima, mreže ne trebaju biti samo prostor za objavljivanje fotografija i videa snimanih za druge svrhe (programske knjižice, spotove i slično) već treba proizvoditi sadržaje ciljano za mreže. Time one zbilja postaju kanali neposredne komunikacije s publikom kako su i zamišljene. Naravno, za takvu komunikaciju trebate odvojiti vrijeme i educirati se kako biste stekli znanje i vještine potrebne za kvalitetne objave.
Uvijek treba imati na umu da se pojam društvenih mreža neprekidno širi. Za kvalitetnu komunikaciju trebate odrediti kojim se ciljanim skupinama obraćate – nije isti profil ljudi na Facebooku, Instagramu i TikToku. Primjerice, ako producirate predstavu za teenagere i mlađu publiku i želite se direktno obraćati njima, objavom na Facebooku nećete postići ništa, čak ni uz plaćeni oglas.
Ukratko – upoznajte publiku, kreirajte ciljano i kvalitetno, uložite u boostanje.
SVE JE PR
Smiješno je kad pomislim koliko sam komentara dobila na ime moje kazališne družine – Tragači. Kad god sam trebala R1 račun ljudi bi ga komentirali. Komentirali smo ga kod frizera, u banci, u parku, u knjižnici… što znači da sam ga dobro izabrala. Svaki susret sa svakom osobom s kojom razgovarate o svom projektu i svojoj organizaciji je PR. Prva slika koju dajete o njima ste – vi. Imajte to na umu. Budite pristojni i budite asertivni, budite profesionalni i budite osobni. Sve odjednom. Vaga je uvijek delikatna. Ako nađete pravu mjeru, to je prvi korak da im se urežete u pamćenje.
Promišljajući sve moguće kanale komunikacije s publikom, odlučila sam u kazališno stvaranje Tragača uvesti participativne prakse. U prijevodu, publici na svakoj predstavi otvorimo kanal kroz koji može utjecati na predstavu još tijekom njezinog nastanka. Ideja je otvoriti prostor publici za izražavanje i sudjelovanje u projektu, ali to i Tragačima donosi ogroman benefit – uistinu upoznajemo našu publiku. Prikupljamo priče pojedinaca koji prate naše predstave, razvijajući kroz to s njima dugoročan odnos. U budućnosti će i oni moći pomoći Tragačima upravo dijeleći objave o našim predstavama na svojim profilima na društvenim mrežama, otvarajući nam time put do nove publike.
DONATORI VOLE BITI VIĐENI
Odnosi s javnošću i medijske objave nisu važne samo kako bi privukle publiku. Za vidljivost projekta pitat će vas svaki donator – lokalna vlast, Ministarstvo kulture i medija, zaklade ili europski fondovi. O sponzorima da ne govorim. Kroz vidljivost vašeg projekta i oni postaju vidljivi.
Vidljivost i relevantnost projekta usko su povezane. Projekt bi uvijek trebao odgovarati na neku potrebu i progovarati o nekom problemu koji ste prepoznali u društvu. O tome možete progovarati u svakoj medijskoj objavi, čime širite društvenu svijest o postojanju neke potrebe, nekog problema, a upravo to vam daje društvenu korisnost i relevantnost.
