Družba ''Braća Hrvatskoga Zmaja'', koja čuva hrvatski identitet i baštinu te uspomene na slavne velikane hrvatske prošlosti, postavila je u Beču spomen ploču znamenitom hrvatskom književniku, povjesničaru i jezikoslovcu Pavlu Ritteru Vitezoviću.
Svečanom otkrivanju spomen ploče prisustvovali su veleposlanica Republike Hrvatske Vesna Cvjetković, članovi Hrvatske akademske zajednice iz Beča te izaslanici Družbe ''Braća Hrvatskoga Zmaja'' iz Hrvatske i Austrije.
Prva spomen ploča Pavlu Ritteru Vitezoviću koju je također postavila Družba ''Braća Hrvatskoga Zmaja'' još davne 1926. godine nalazila se u prvostolnici svetog Stjepana u Beču, ali je nažalost nastradala u požaru tijekom Drugog svjetskoga rata.
Na inicijativu i veliki osobni angažman samog autora knjige o Pavlu Ritteru Vitezoviću, Alojza Jembriha – Zmaja Gregurovečkog , spomen ploča postavljena je na pročelje zgrade u ulici Schonlaterngasse 13 u Beču. Upravo tamo je od 1624. do 1784. godine bio Hrvatski kolegij u kojemu je od 1682. pa do travnja 1683. godine stanovao Pavao Ritter Vitezović i vršio izaslaničku službu grada Senja kod bečkoga carskog dvora.
Pavao Ritter Vitezović rodio se u Senju 7. siječnja 1652. a umro je 20. siječnja 1713. godine u bečkome svratištu Zlatni medvjed. Posebno se zauzimao za političku cjelovitost naše države, a hrvatski jezik smatrao najvažnijom nacionalnom poveznicom te je nastojeći izgraditi jedan književni jezik za sve Hrvate, godinama sastavljao veliki rječnik hrvatskoga jezika Lexicon Latino-Illyricum.
Zalagao se također da osnova hrvatskog pravopisa bude fonetska te da svaki glas ima svoje slovo. Veliki doprinos dao je i pojednostavljivanjem našeg jezika oslobodivši ga dvoslova.