U četvrtak će u javnu raspravu biti upućen Prijedlog Plana upravljanja svjetskim dobrom UNESCO-a “Starim gradom Dubrovnikom” koja će trajati do 6. ožujka, a protiv prijedloga se već potpisuje peticija.
Inicirao ju je Marin Krstulović, aktivni sudionik dugogodišnje pripreme Plana, ali i izabrani predsjednik Gradskog kotara Grad koji obuhvaća povijesno središte Dubrovnika.
Krstuloviću smeta što su u završnom Prijedlogu Plana iz Upravnog odbora koji bi trebao upravljati Starim gradom Dubrovnikom koji je pod zaštitom UNESCO-a odjednom ispali predstavnici građana i civilnih udruga, što se po njegovim tvrdnjama dogodilo zbog direktne intervencije iz Ministarstva kulture i medija. Krstulović je u svom obraćanju javnosti rekao da su građani Dubrovnika grubo prevareni te da su intervencijom Ministarstva i medija svi nepolitički akteri naglo izbrisani. Krstulović, doduše, priznaje da će predstavnici građana i civilnog društva postati članovi Izvršnog odbora, ali tvrdi da Upravno vijeće donosi sve ključne odluke, koje Izvršni odbor samo izvršava.
Ravnateljica Zavoda za obnovu Dubrovnika Mihaela Skurić za Večernji je izjavila da je izrada Plana upravljanja povjerena njezinu Zavodu kao koordinatoru te da je to bio proces za koji su u Zavodu sami iznalazili rješenja i razvijali ga jer za tako nešto nije postojao nacionalni zakonodavni okvir.
“Zavod se vodio UNESCO-ovim smjernicama, prilagođavajući se lokalnim uvjetima. Grad Dubrovnik imenovao je Povjerenstvo za monitoring nad izradom Plana, čiji rad je savjetodavnog karaktera. Članovi Povjerenstva su uz stručnjake iz područja urbanizma, baštine, turizma i sociologije i predstavnici građana i udruga civilnog društva, koji su na inicijativu Zavoda dobili ravnopravni status. Iako je ugovoren rok osam mjeseci, izrada se produljila za dodatnih deset mjeseci. Osim objektivnih okolnosti, razlog produljenju je i svijest o potrebi kvalitete dokumenta na najvišem mogućem nivou, a što je zahtijevalo maksimalnu participaciju svih dionika”, ističe Mihaela Skurić. I nastavlja.
“Smatramo da je upravo angažmanom Povjerenstva postignuta kvaliteta, a treba istaknuti i velik doprinos građana i udruga civilnog društva, ali i drugih stručnjaka koji su stavili na raspolaganje svoje vrijeme i znanje kako bi Plan bio što bolji i kvalitetniji. Vezano za upravljačku strukturu, razmatrano je više različitih varijanti, a ova koja je ugrađena u Prijedlog Plana dobila je potporu većine stručnjaka iz Povjerenstva. Prema Prijedlogu tijelo upravljanja je Upravljačka komisija, koju čine Upravni i Izvršni odbor. U Izvršnom odboru su građani i udruge civilnog društva zastupljeni s četiri predstavnika od ukupno devet. Izvršni odbor je taj koji brine o neposrednoj primjeni Plana i osmišljava način provođenja aktivnosti Akcijskog plana. Nadalje, osigurava i odgovoran je za učinkovitu koordinaciju svih dionika. O tome, dva puta godišnje na zajedničkim sastancima, Izvršni odbor upoznaje Upravni odbor, koji čine ministrica Ministarstva kulture i medija RH, župan Dubrovačko-neretvanske županije i gradonačelnik Grada Dubrovnika”, objašnjava Mihaela Skurić koja smatra da je Prijedlog Plana spreman za javnu raspravu jer je cjelovit, stručno utemeljen i prihvatljiv.
U Ministarstvu kulture i medija napominju da će javna rasprava Prijedloga Plana upravljanja započeti 4. veljače te da ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek u Dubrovniku izjavila da ta rasprava i služi upravo tome da se prikupe sva mišljenja, te da će se konačni tekst Plana utvrditi nakon rasprave. Ministrica je pomirljivo istaknula da je važno da tijela koja će nadzirati provedbu Plana budu operativna, s jasnim ovlastima, kao i da se u nadzor uključe svi ključni dionici, uključujući i predstavnike građana i civilnog društva”.