Kulturne i kreativne industrije Europske unije među najteže su stradalim gospodarskim sektorima u vihoru pandemije koronavirusa, otkrilo je novo istraživanje koje je provela tvrtka EY, a naručilo europsko udruženje autorskih društava GESAC. Naime, najveće gubitke pretrpjela je avioindustrija, izvijestili su, koja je izgubila rekordnih 31,4% prihoda. U toj tijesnoj utrci na drugo mjesto s čak 31,2%, zasjela je kultura. Za usporedbu, gubici prihoda u turizmu procijenjeni su na 27 posto.
Posebno su propatile izvedbene umjetnosti i glazbena industrija, no u zanimljivom razvoju događaja, za čak 9 posto porasla je prodaja videoigara.
Studija nazvana “Obnova Europe: Kulturno i kreativno gospodarstvo prije i nakon COVID-19” analizirala je stanje tih industrija u godinama prije pandemije, njihovu važnost i utjecaj na gospodarstvo Europske unije, procijenila štetu nastalu zatvaranjem brojnih javnih prostora tijekom karantene, ali i donijela preporuke za oporavak kulture u nadolazećem razdoblju. Pokazuje tako da su 2019. godine, kada nismo ni mogli slutiti kakva će nas globalna kriza pokositi, kulturne i kreativne industrije bile među najbrže rastućima u Europi. Zapošljavale su oko 7,6 milijuna ljudi, dvostruko više nego automobilska ili telekomunikacijska industrija, a činila čak 4,4 posto BDP-a Europske unije. A najveći udarac čitavom sektoru svakako je bilo zatvaranje kina, koncertnih dvorana i muzeja kao i otkazivanje brojnih festivala, a prijelaz sa sadržaja uživo na online platforme tek je neznatno ublažio posljedice “lockdowna” te često predstavlja rizik za mlade i nezavisne umjetnike te male kompanije koji čine veliku većinu sektora. Te će se posljedice osjećati još dugo godina, zaključili su autori studije, koji navode i kako neke ankete pokazale da, čak i ako se kulturne institucije uskoro ponovno otvore za javnost, gotovo polovica potencijalnih posjetitelja ne bi se osjećala dovoljno sigurno da, primjerice, odu na koncert. Zaključno, istaknuli su i da je od vitalne važnosti da EU i njezine članice brzo osiguraju javno financiranje i razviju mjere za poticanje privatnih investicija za oporavak kreativnih i kulturnih industrija.
U hrvatskim okvirima, o velikim gubicima izvijestio je i Muzejski dokumentacijski centar. Prema njihovu online istraživanju o utjecaju pandemije na hrvatske muzeje, gotovo 74 posto ispitanih zabilježilo je pad broja posjetitelja od 50 do čak 100 posto, a većina ih je izgubila više od polovice prihoda. Muzejima je dodatne poteškoće uzrokovao i potres koji je proljetos pogodio Zagreb.
Velike gubitke prijavila su i sva kazališta u Hrvatskoj, koja su među rijetkim ustanova kojima je trenutačno dopušteno djelovanje, doduše u smanjenom kapacitetu. Posljednje izvješće Državnog zavoda za statistiku navodi da su profesionalna kazališta za sve dobi izvela 34% manje predstava te imala 36% manje posjetitelja nego u prethodnoj sezoni. Podaci iz filmske industrije još su dramatičniji: dok je zarada u hrvatskim kinima u 2019. iznosila 157,8 milijuna kuna, u 2020. je pala na samo 44,6 milijuna!
