Dvoje vrhunskih dokumentarista stižu na ZagrebDox

Erik Gandini i Nino Kirtadzé stižu na ZagrebDox

Foto: PR FOTO
Zagrebdox
Foto: PR FOTO
Zagrebdox
Foto: PR FOTO
Zagrebdox
Foto: PR FOTO
Zagrebdox
Foto: PR FOTO
Zagrebdox
22.01.2016.
u 12:33
Na 12. ZagrebDoxu pobliže upoznajte beskompromisnog švedskog redatelja i majstoricu toplih ljudskih priča o apsurdima gruzijske i ruske svakodnevice.
Pogledaj originalni članak

Publika 12. ZagrebDoxa (21. – 28. veljače) moći će pobliže upoznati dvoje redatelja koji se ubrajaju u sam vrh svjetske dokumentaristike u dvije filmske retrospektive, na proširenim razgovorima u sklopu ZagrebDoXXL-a i na majstorskim predavanjima u programu ZagrebDox Pro. Krajem veljače u Zagreb stiže Erik Gandini, znameniti talijansko-švedski autor i dobitnik prestižne glavne nagrade IDFA-e, kojeg zbog beskompromisnog i kritičkog pristupa općeprihvaćenim društvenim pojavama zovu švedskim ikonoklastom, te Nino Kirtadzé, gruzijsko-francuska glumica i dokumentaristica, dobitnica nagrade Europske filmske akademije, koja je poznata po suptilnim i toplim prikazima ljudi uronjenih u apsurde gruzijske i ruske svakodnevice.

Retrospektiva Erika Gandinija obuhvaća pet filmova. Prikazat će se njegov najpoznatiji dokumentarac Videokracija (Videocracy, 2009), u ono doba neviđen pogled iznutra u dekadentno političko i medijsko carstvo Silvija Berlusconija, Sacrificio: tko je izdao Che Guevaru? (Sacrificio: Who Betrayed Che Guevara?, 2001) u kojem rasvjetljuje mit o Ciri Bustosu, čovjeku kojega se više od četrdeset godina smatralo glavnim krivcem za uhićenje i smrt Che Guevare, Surplus: terorom do potrošača (Surplus: Terrorized into Being Consumers, 2003), za koji osvojio nagradu Silver Wolf na IDFA-i, te dva recentna naslova: kratkometražni Kozmopolitizam (Cosmopolitism, 2015) i Švedska teorija ljubavi (Swedish Theory of Love, 2015), film o ljubavnim boljkama suvremene Švedske, nacije osamljenih, u kojoj čak 47 % ljudi bira život bez partnera.

Retrospektiva Nino Kirtadzé uključuje tri filma: Durakovo – selo budala (Durakovo: Village of Fools, 2008), namjerno suzdržan, a ipak lukavo subverzivan film o rađanju fašističke ideologije u jednom seocetu u blizini Moskve, za koji je nagrađena za najbolju režiju na Sundanceu, Naftovod u susjedstvu (Pipeline Next Door, 2005), topao i komičan dokumentarac o dolasku naftovoda u siromašno gruzijsko selo, koji joj je donio Europsku filmsku nagradu, te Nešto o Gruziji (Something About Georgia, 2010), film koji vodi gledatelje u 2008. godinu, ključnu i surovu godinu u životu mlade i krhke gruzijske demokracije.

Pogledajte na vecernji.hr