Fotografsko djelo Joze Ćetkovića (1940. – 1986.) u retrospektivnoj nam izložbi koja se večeras otvara u Muzeju suvremene umjetnosti predstavlja kustosica Dubravka Osrečki-Jakelić, čija su rana kunsthistoričarska iskustva vezana upravo za tu važnu figuru fotografske scene 60-ih i 70-ih godina! Neposredni susreti s fotografom nisu bili privilegij sadašnje njegove kustosice jer je Ćetković intenzivno okupljao umjetnike i one koji se njima bave u 20-godišnjem razdoblju koji se predstavlja u MUO-u.
Moguće je da je upravo taj dijalog različitih umjetničkih svjetova i medija emancipirao Ćetkovića u vlastitom, fotografskom mediju. U četiri tematsko-motivske cjeline koje je oblikovao od 1961. do 1981. godine, osobito se ističu aktovi. I danas kad se spomene Ćetković, svaki se znalac povijesti fotografije sjeti upravo Ćetkovića, zagrebačkog Crnogorca, koji se školovao i nakon službenih škola, upijajući suvremenu fotografsku i umjetničku praksu, dajući fotografije slikarskih, grafičkih i kiparskih vrijednosti!
Iznimno su upečatljive njegove “aurističke” fotografike u kojima nago tijelo postaje višeznačenjska poruka – i likovna i putena na tajnovit, naslućujući, ali i snažno erotičan način! Bogatu referentnost unatoč optičkim transformacijama, zadržavaju i Ćetkovićevi portreti, ističe kustosica.