Ljetne večeri Hrvatskog narodnog kazališta jedna su od rijetkih lijepih stvari koje su proizašle iz pandemije koronavirusa, koji nas već više od dvije godine tvrdoglavo odbija napustiti. Na programu Ljetnih večeri u prekrasnom ambijentu ispred kazališta ove godine gledali smo tako Balet u predvečerje, slušali Talijansku fantaziju i Hrvatske operete, a mogli smo uživati i u stihovima Vesne Parun na proslavi stote godišnjice njezina rođenja. A sve će završiti, odnosno kulminirati u petak 1. srpnja velikim novovalnim tulumom u organizaciji poznatog nam glazbenika, glumca i člana ansambla Drame HNK Nikše Kušelja.
Usmena predaja koja se širila Zagrebom nakon lanjskog koncerta, koji je doista bio pun pogodak, ali i samo spominjanje glazbe novog vala garancija su da će u petak trg ispred i oko kazališta biti krcat. A upravo je Nikša Kušelj prošle godine stajao i iza ludo uspješnog i čarobnog "Arsenala ljetne noći", na kojem su glumci Hrvatskog narodnog kazališta u suradnji s glazbenom divom Gabi Novak, Matijom Dedićem i Antom Gelom priredili publici večer za pamćenje u spomen Arsenu Dediću. Neki od njih, na čelu s Kušeljem, pokazali su se i dokazali kao odlični pjevači, dok su neki, poput Alme Price i Gorana Grgića, čiji će se "Bubamarac" dugo pamtiti, dokazali da odlično glume i znaju pjevati. A sada je na red došla bezvremenska i uvijek aktualna glazba zagrebačkog novog vala i bendova koji su se svojim pjesmama upisali u povijest glazbe u Hrvata, poput Haustora, Azre, Prljavog kazališta i Filma.
– Kako je bila "panda", Ivica Buljan dao nam je neke prijedloge što bismo sve mogli raditi pa se iz toga dogodio "Arsenal". Moglo bi se reći da je stoga njegova broda val potegnuo ovaj, a poslije Arsena prirodno je došlo da uslijedi i novi val – govori nam Nikša Kušelj kako je došlo do ideje o kazališnim koncertima na trgu pred teatrom.
Za njega su, kaže, kazalište, film i glazba poput tri sestre, a novi val apsolutno pripada kazalištu.
– Nakon svih silnih dokumentarnih filmova, znanstvenih radova, serija i svega ostaloga o fenomenu novog vala i tom vremenu, napokon je novi val došao i u kazalište, što je zapravo jako zanimljivo, jer on se zapravo i događa oko Hrvatskog narodnog kazališta, tu je bio taj takozvani "zlatni trokut" na potezu Kavkaz, Zvečka i Blato. Ondje su se okupljali glavni akteri novog vala, svakodnevno dolazili tamo, a i na našem Zdencu izvodili pjesme. S druge strane, izuzetno je važno što su tada tekstovi pjesama postali potpuno drukčiji, britki, dvosmisleni, metaforični i to ih čini čistom kazališnom pričom i poetikom... U tom trenutku započela je nova vrsta tekstopisanja i mislim da su četvorica tadašnjih umjetnika pravi rock-pjesnici, pogotovo Štulić i Stublić, a naravno i Houra i Rundek. I bendovi im se zovu Film i Prljavo kazalište, Rundek je i sam kazališni redatelj, a jednom sam naišao na odličnu misao o Štuliću, da je on "Krleža za rock". To su ljudi koji su obilježili jedno od najkreativnijih glazbenih razdoblja. Ima novi val lijepih poveznica s kazalištem – veli Kušelj, koji na projektu ponovno surađuje s glazbenikom Antom Gelom, što je, prema njegovim riječima, "san svakog glazbenika".
Ovih dana novi val je, zbog svoje četrdesete godišnjice, a i brojnih reizdanja kultnih albuma, doživio pravu renesansu. Nije tu riječ samo o nostalgičnim prisjećanjima, jer ta je glazba i među mladima i novim generacijama koje mahnito kupuju čak i reizdanja na vinilima popularnija nego ikad.
– Mislim da je novi val uvijek in. Možda se samo nekad dogodi da je val malo veći, a nekad malo manji. Tada se stvarala silna kreativna energija koja je izlazila vani, tu je bilo jako puno bendova, a mi ipak izvodimo samo glavnu četvorku. Njihove pjesme ne gube na zanimljivosti, nego čak dobivaju i neke nove slojeve, a prepoznaju ih i mlađe generacije što je fenomenalno, jer znači da su prošle testove vremena – govori Kušelj koji se prisjetio i kada je kao dijete prvi put došao u dodir s glazbom novog vala.
– Išao sam u Muzičku školu na Ilijinoj glavici u Dubrovniku i poslije bismo se naravno spuštali u Grad. Neki veliki obožavatelj po svim je prepoznatljivim dubrovačkim zelenim vratima ispisao grafite "Azra" ili "Johnny Štulić je genij". To je bilo ludilo, svetogrđe, ljudi su izlazili na ulice i bili šokirani! Ali meni je to bio prvi put da sam čuo za Azru i baš mi je ostalo u sjećanju. Kad sam imao već 16 godina, moji prijatelji i ja bili smo roadieji u klubu u Lazaretima i dobili smo priliku ne samo vidjeti te bendove nego i upoznati se i družiti se s njima. A sva su naša studentska druženja i tulumi uz gitaru uvijek završavali repertoarom novovalnih bendova. Stoga sam radeći ovo uplovio u to vrijeme. Nije riječ o preplavljujućoj nostalgiji, samo zrncima koja su dobra i poticajna – priča nam glumac, i sam glazbenik, kojeg iznimno privlači ta čarobna kombinacija glazbe i kazališta.
I samo je Hrvatsko narodno kazalište, veli, sačinjeno od Drame, Baleta i Opere, a silno su mu zanimljivi i privlačni ovakvi projekti koji objedinjuju sve tri umjetnosti. Stoga trenutačno s Antom Gelom kuha i planove za veliki i ambiciozni mjuzikl, a riječ je o divnoj dubrovačkoj priči o kojoj ćemo još čuti u budućnosti. A u stvaranju novovalnog tuluma ispred kazališta ove godine sudjeluju i studenti susjedne im Akademije dramskih umjetnosti. Kušelju se sviđa nevjerojatna svestranost tih mladih ljudi. Svi odlično pjevaju, glume, ali i snimaju, fotografiraju i pišu.
Toj je generaciji, čini se, sasvim prirodno da se uz to što studiraju ono u čemu su najjači uspješno bave i drugim stvarima. Uz studente, na pozornici će zabljesnuti, kako Kušelj kaže, velika dramska petorka koju čine Alma Prica, Ksenija Marinković, Zijad Gračić, Slavko Juraga i Franjo Kuhar.
– Dotaknut ćemo se svih bitnih dijelova, nećemo zaboraviti ni taj čudesni Polet koji je odigrao veliku ulogu u promoviranju i pronalaženju sve te divne glazbe i svega što je bilo najbolji vjetar u leđa mladim ljudima koji su tada surfali na novom valu. Ipak, važno je spomenuti i da je ovo jedan kazališni hommage te da će, osim jako dobre glazbe i kombinacija pjesama, biti i zanimljivih vizuala – kaže Kušelj te dodaje da se probe zahuktavaju, sve dobiva oblik i sada slijedi završni dio, ukrcavanje na ludi val 80-ih i – surfanje.