Hrvatska ipak dobila novih 65 samostalnih umjetnika

Iako je još početkom godine izgledalo da ove godine Hrvatska neće dobiti ni jednog novog samostalnog umjetnika kojem država plaća doprinose, novi ministar kulture Jasen Mesić iskoristio je unutrašnje rezerve i u ZUH je ipak primljeno novih 65 članova. Među njima su čuveni tenor Tomislav Mužek, sve poznatiji violončelist Stjepan Hauser, pjevačica Maja Vučić, glumica Nera Stipičević, glumac Robert Kurbaša, redatelj Dario Harjaček, dirigent Alan Bjelinski, književnica Lada Žigo...

Stručna povjerenstva odlučivala su o čak 206 molbi. Morala su odbiti 140 zahtjeva i uvažiti zahtjev ministra Mesića koji je tražio da ove godine mjesta u ZUH-u bude isključivo za izvrsne umjetnike. Iz popisa novih članova jasno je da su prednost imali mlađi, ali već afirmirani umjetnici koji imaju i akademsko obrazovanje i ugled u javnosti. Broj samostalnih umjetnika sada je pao ispod 1300, a za njihove doprinose biti će potrošeno oko 33 milijuna kuna. I dok je 1996. broj samostalnih umjetnika iznosio 869, godine 2009. imali smo ih 1383, pa je u pitanje došao cijeli sustav jer je te godine za doprinose trebalo izdvojiti pedesetak milijuna kuna. U međuvremenu su drastično smanjeni koeficijenti po kojima se umjetnicima isplaćuju doprinosi, a i javnost je burno reagirala na činjenicu da se doprinosi plaćaju i onim umjetnicima (bili to arhitekti ili estradni pjevači) koji bi po svemu sudeći trebali imati prihode veće od imovinskog cenzusa.

U javnosti je bilo puno netočnih informacija (npr. da status samostalnog umjetnika ima i Marko Perković Thompson), a manje se zna da samostalni umjetnici imaju plaćene doprinose, ali se za “plaću” moraju pobrinuti sami, da imaju velike probleme kada su na bolovanju... U Ministarstvu kulture ističu da sustav samostalnih umjetnika nema alternativu, jer je državi jeftinije plaćati doprinose (tu država uplaćuje novac samoj sebi), a ne zapošljavati umjetnike u ionako preopterećenom društvenom sektoru. Razmišlja se čak i o povećanju imovinskog cenzusa (koji se kreće oko 118.000 kuna od umjetničke djelatnosti), ali i o strogoj kontroli poreznih knjiga putem OIB-a. Umjetnici koji godinama ne ostvaruju nikakav prihod pa onda niti ne plaćaju porez (navodno ih ima čak oko 200), teško će moći računati na plaćanje doprinosa. Time bi ZUH prestao biti socijalna te bi postao razvojna institucija.