Darko o Dobrici

Hrvatsku političku elitu zanima knjiga o Dobrici Ćosiću

Foto: arhiv profila
Hrvatsku političku elitu zanima knjiga o Dobrici Ćosiću
21.09.2012.
u 14:17
Hrvatska politička i sindikalna elita pohrlila je na predstavljanje knjige Darka Hudelista "Moj beogradski dnevnik" čiji je glavni lik Dobrica Ćosić. Knjiga je plod šestogodišnjeg druženja.
Pogledaj originalni članak

Lik i djelo Dobrice Ćosića, beogradskog pisca i političara koji će u prosincu proslaviti devedeset i drugi rođendan, očito je neodoljiv mamac za hrvatsku elitu. Bivša premijerka Jadranka Kosor, potpredsjednik HDZ-a Drago Prgomet, ministar zdravlja Rajko Ostojić, predsjednik zagrebačke Skupštine Davor Bernardić, bivši ministar kulture Božo Biškupić, kompletna hrvatska sindikalna vrhuška, ali i bivši saborski zastupnik i sve aktivniji pisac Jerko Rošin, Nedjeljko Fabrio, Igor Mandić, Petar Selem... pohrlili su na zagrebačko predstavljanje knjige publicista Darka Hudelista “Moj beogradski dnevnik”. U toj knjizi Tuđmanov biograf kojeg je urednik knjige Velimir Visković nazvao Tuđmanovim Dedijerom ispisuje očito ugodna sjećanja na šestogodišnje beogradsko druženje s u prvi mah nepovjerljivim Dobricom Ćosićem. – Ovo je knjiga o Ćosiću izvan stereotipova. Ćosića je Milošević preveslao, iskoristio i odbacio – misli Visković. A kako je Ćosić reagirao na Hudelistovu knjigu koja je tek uvod u njegovu opsežnu studiju o hrvatsko-srpskim odnosima?

– Knjiga ga je razočarala. Tvrdi da sam ga obmanuo. Očekivao je rukopis na čitanje prije objave, premda o tome nije bilo riječi. Smeta ga što sam otkrio samoubilačku stranu njegove ličnosti. Ne želi se vidjeti sa mnom – rekao je Hudelist istaknuvši da srpski nacionalisti iznimno cijene hrvatsku Katoličku crkvu jer je to jedina snaga u hrvatskom narodu s kojom se nisu mogli ravnopravno nositi.

JAMES GANDOLFINI

Bivša supruga je pomahnitala nakon razvoda! Nabrajala starlete s kojima ju je varao i seksualne devijacije u kojima je uživao

Sit javnog pranja prljava obiteljskog rublja, Gandolfini je samo kratko komentirao da u njenim navodima nema istine te da su braku presudili psihički problemi s kojima se odbijala suočiti. Ljubavnu sreću pronašao je u zagrljaju bivše manekenke Deborah Lin. Vjenčali su se u ljeto 2008. u njezinu rodnom Honoluluu, a kum im je bio glumčev sin. Nakon što su postali ponosni roditelji djevojčice Liliane Ruth, činilo se kako su se Gandolfiniju sve kockice posložile. Sudbina je, međutim, za njega imala drukčiji plan.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 3

DU
Deleted user
19:55 21.09.2012.

Iskreno sam bio razočaran čitajući djelove razgovora između Hudelista i Ćosića. Sjećajući se lektire iz srednje škole očekivao sam od Ćosića puno više, a ono priča o hrvatsko-srpskim odnosima kao sa bilo kojeg foruma. Čak i manje inventivna.

BM
Boris Markovic
10:36 22.09.2012.

Koliko razumem knjiga opisuje polemike izmedju autora i Dobrice Djosica u zadnjih 5 godina. Ako je to tacno radi se o coveku koji je ~90 godina. Za nekoga u tim godinama je uspeh ako moze tacno da odgovori na pitanje kako se zove.

NB
Ne_Bumo_Se_Dali
10:00 14.06.2015.

"...rekao je Hudelist istaknuvši da srpski nacionalisti iznimno cijene hrvatsku Katoličku crkvu jer je to jedina snaga u hrvatskom narodu s kojom se nisu mogli ravnopravno nositi." To je točno, ali sezaboravlja da Katolička Crkva kroz Srednji i Novi vijek nije uspjela obraniti svoje prostore Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini te Crnu Goru, Srbiju i Albaniju. Njezina snaga počela se vraćati tek krajem18. i u19. vijeku kad jepočelo urušavanje Otomanskog carstva. Novostvornedržave na tom području poslije Balkanskih i I.svjetskog rata baštinile su kulturu Otomanskog carstva što je moralo doći u sukob sa zapadnoeuropskom kulturom koju je predstavljala Katolička Crkva,jer protestanata ovdje ima premalo. No stvaranjem EU, Katolička je Crkva izgubila snažan oslonac i u Zapadnoj Europi. Prema tome razloge neuspjeha srpske politike u Kraljevinama (SHS i Jugoslavije) treba tražiti u tome, a neuspjeh Titove jugoslavenske politike isto tako, jer se "nesvrstana Jugoslavija" nije mogla nositi sa Zapadom u efikasnosti privrednog sustava. Ukratko, uvlačenje Slovenijei Hrvatske u SHS nije moglo SHS odnosno Jugoslaviju približiti Zapadu, već je te zemlje odvlačilo u sferu propale Otomanske imperije. Jedan od najtežih postkolonijalnih zadataka novih država jest da se organiziraju drugačije nego što je to odgovaralo njihovim kolonijalnim gospodarima. Pa ipak, neke zemlje u Africi u tome su uspjele, dok su sadašnje između Hrvatske iBiH direktno nasljeđe između Austrijske Vojne krajine i mleatačke Dalmacije s jedne, te Turske s druge strane. Nemamo. dakle, ni sposobnosti najnaprednijih afričkih država da to ispravimo upravo sada kad Srbija i dalje oklijeva pristupiti Zapadu.