Samo nekoliko sati nakon smrti J. D. Sallingera Amerikanci su izgubili još jednu veliku povijesnu figuru. Od srčanog udara preminuo je Howard Zinn, povjesničar, književnik i jedan od najžešćih kritičara američkoga korporativnog kapitalizma.
Proslavio se knjigom “Povijest naroda Sjedinjenih Država”, u kojoj je revidirao povijesne zablude o kolonijalnom dobu te istaknuo podatke o stradanju Indijanaca suprotno kaubojskim mitovima kojima se Amerikanci ponose. Zinn nikada nije robovao mitovima.
Bio je među prvim javnim osobama koje su otvoreno progovorile o brojnim nelogičnostima u vezi s tragedijom 11. rujna, u doba kada su se mediji i državni vrh koristili rušenjem WTC-a u raspirivanju straha od terorizma, a propitivati žrtve 11. rujna bilo je ravno političkom samoubojstvu.
Šokirao javnost i medije
– Pravu istinu o 11. rujnu vjerojatno nikada nećemo doznati, baš kao ni istinu o ubojstvu JFK-a – rekao je tada Zinn, udarivši pljusku medijima koji su selektivno izvještavali o tragediji.
I prije tog događaja glasno je upozoravao na opasnost od intervencije u Iraku, baš kao što je ‘60-ih bio u prvim redovima boraca protiv rata u Vijetnamu. Iskustvo američkog pilota u Drugome svjetskom ratu, kada se među prvima morao koristiti napalmom u vojne svrhe, davalo mu je legitimitet u prokazivanju prekomorskih vojnih intervencija.
Ljudskim pravima počeo se baviti 1956. godine, kada se zaposlio kao profesor povijesti na koledžu za crnopute djevojke u Atlanti. Šokiran segregacijom na svakom koraku, uključio se u pokret za ravnopravnost Afroamerikanaca. Posao je izgubio 1963. nakon što je podržao prosvjed studentica protiv imidža “mlade dame” koji je vrhuška koledža njegovala kao ideal.
Već iduće godine na Bostonskom sveučilištu počeo je predavati o ljudskim pravima. Studenti su hrlili na njegov sat. Bio je to početak otvorene borbe protiv establišmenta, a Zinnova se oštrica postupno usmjeravala na najviše sfere.
Uvijek po strani
Nikad nije htio u politiku te je ponavljao da “vođe neće spasiti naciju”. Možda je neće spasiti ni aktivizam, no uz Zinna su barem znali za alternativu.
zinn je bio bezveznjak sklon senzacijama. daleko od ozbiljnog povjesničara.