Pola stoljeća sjećanja na kipara i profesora Antu Župića, memorijalni je skup na kojem su se u dvorani Muzeja Sinjske alke okupili brojni Sinjani i Sinjanke, prisjećajući se prerano preminulog umjetnika, profesora i uvaženog sugrađanina koji je ostavio dubok trag u hrvatskom umjetničkom stvaralaštvu. Tom je prigodom u Gradskoj galeriji Sikirica otvorena izložba crteža Ante Župića iz fundusa Lošinjskog muzeja, koja je izazvala veliki interes okupljenih. Naime, kako je rekla ravnateljica Galerije Sikirica dr. Dragana Modrić, ove Župićeve crteže otkrila je viša kustosica Lošinjskog muzeja, Martinela Mužić u zbirci povjesničara umjetnosti Andra Vida Mihičića.
Organizatori prisjećanja na umjetnika koji ih je zadužio jesu Ogranak Matice hrvatske Sinj čiji je Župić bio jedan od osnivača, Klub Sinjana Zagreb, među čijim je osnivačima također sinjska Gimnazija Dinka Šimunovića, u kojoj je sa svojom suprugom Anom svojedobno predavao, te Gradska galerija Sikirica.
– Ante Župić, rođen 1929. godine u Sinju, ostavio je iza sebe opus koji svjedoči o iznimnom umjetničkom potencijalu koji se nažalost nije mogao do kraja iskazati, u životnim okolnostima u kojima se nalazio. Nakon završene osnovne škole i gimnazije u rodnom gradu, upisao je Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu, smjer kiparstvo, gdje je posebno uz Frana Kršinića usvojio načela stilizacije pojednostavljenih formi, usklađujući ih s osjećajem za tradicionalno oblikovanje skulpture. Njegov stvaralački opus uključuje javne i sakralne radove poput mozaika, oltarnih skica, željeznih vrata ispred kripte Gospe Sinjske te spomenika žrtvama Drugog svjetskog rata u Hrvacima – istaknuo je Josip Belamarić s Instituta za povijest umjetnosti Cvito Fisković.
Iako je Ante Župić prerano preminuo, imao je samo 45 godina, Belamarić kaže da je iza sebe je ostavio važna djela koja odražavaju "duboku promišljenost i tehničku izvrsnost".
– Relativno skroman opus znači samo da je u svakom djelu ostavio poseban, drugačiji otisak rijetke osjetljivosti. Župićeva intimna i topla djela nose pečat osobnog i duhovnog izraza što ga izdvaja u panorami hrvatske umjetnosti njegova vremena. Dražesne su biste senzualno oblikovanih sinjskih djevojaka, jednako kao što je zanimljiva i bista dječaka koja svjedoči o umjetnikovoj moći da u kamenu oživi nemir unutarnjeg života – kaže Belamarić, koji kao jedno od najsugestivnijih Župićevih djela izdvaja glavu djevojke.
– Ta figura istinska je Župićeva meditacija o umjetnosti i njezinoj ulozi u svijetu. Slična snaga i preciznost oblikovanja pulsira u njegovu "Dinarcu", koja možda najjasnije pokazuje koliko je pažljivo učio u školi velikog Frane Kršinića. Nije, dakako, riječ samo o demonstraciji umijeća modeliranja, već i o poeziji oblika sazdanih na dubokom poznavanju materijala u kojemu radi i pouzdanju u vlastiti talent. Suzdržanim, tradicijom nadahnutim kiparstvom, obilježenim zanatskom solidnošću, čistoćom oblika i lirskom snagom, izrazio je duboke ideje o životu, ljubavi i duhovnosti, ostavljajući specifičan doprinos hrvatskoj suvremenoj umjetnosti – istaknuo je Belamarić i dodao kako je ova izložba, koja javnosti predstavlja i djela za koja donedavno ni znalci u svijetu umjetnosti nisu znali, na tragu pokušaja da se njegov opus revalorizira u svjetlu koje zaslužuje.
– Njegov prijatelj, i suradnik, i "brat", kako se sam deklarira, Stipe Sikirica, izradio je krasan portretni spomenik u njegovu čast, smješten u blizini zgrade gimnazije gdje je Župić predavao i odgajao brojne generacije sinjskih učenika – podsjeća Belamarić na bistu postavljenu prije dvije godine kojom su se Sinjani odužili umjetniku.
O životu i ostavštini Ante Župića govorili su dr. sc. Miljenko Buljac ispred sinjskog ogranka Matice, dr. sc. Jakov Žižić iz Kluba Sinjana Zagreb i prof. Tomislav Bilić ispred Gimnazije Dinka Šimunovića u Sinju, uz moderaciju Marka Duvnjaka. Prisjetili su se zajedničkih trenutaka i uspomena na profesora i umjetnika te su istaknuli važnost Župićeva pedagoškog i stvaralačkog rada za razvoj lokalne umjetničke i kulturne scene.