frljićeva provokacija

Je li HNK Zagreb devedesetih bio ustaški teatar?

14.05.2014., Zagreb, Sljeme - U dvoristu bivseg planinarskog doma Adolfovac odrzana je konferencija za medije povodom zagrebacke izvedbe predstave Aleksandra Zec redatelja Olivera Frljica. Oliver Frljic. Photo: Davor Puklavec/PIXSELL
10.04.2010., Zagreb - Oblacno i prohladno vrijeme na zagrebackoj spici. Jakov Sedlar na Cvjetnom trgu. Photo: Zeljko Hladika/PIXSELL
29.10.2014.
u 09:45
Oliver Frljić prozvao je sve sudionike predstave koju je Sedlar režirao po predlošku Mile Budaka, ministra NDH
Pogledaj originalni članak

Na adrese novinskih redakcija jučer je stiglo prvo izdanje biltena HNK Ivana pl. Zajca iz Rijeke kojim se najavljuje predstava "Hrvatsko glumište – u spomen na Hrvatskog Fausta Slobodana Šnajdera". Radi se o predstavi zbog koje je Slobodan Šnajder otvoreno protestirao u jednom dnevnom listu optuživši upravu riječkog HNK da je prvo izbacila njegova "Hrvatskog Fausta" s repertoara, a potom na temelju njegova teksta krenula u realizaciju predstave o kojoj ga nitko nije obavijestio.

Uzrujat će mnoge

Kako u naslovu biltena kojim se najavljuje nova predstava stoji veliki natpis "HRVATSKO FAŠISTIČKO KAZALIŠTE", a u njemu su poimence navedeni svi koji su bili angažirani na predstavi "Ognjište" koju je u HNK Zagreb 1991. režirao Jakov Sedlar, očito je da novi projekt riječkog kazališta neće uzrujati samo Šnajdera.

Podsjetimo, predstava koju je vodstvo HNK Zajc izvuklo iz naftalina bila je kazališna adaptacija romana "Ognjište" Mile Budaka, koji je u fašističkom režimu NDH vršio dužnost ministra bogoštovlja i nastave te ministra vanjskih poslova, a autori biltena riječkog HNK ističu i da je bio jedan od glavnih ideologa ustaškog pokreta i stvaratelja kulturne politike toga doba te bliski suradnik poglavnika Ante Pavelića.

Navode da je asistentica redatelja Sedlara na tom projektu '91. godine bila Saša Broz (donedavno i ravnateljica Opere HNK Ivana pl. Zajca), scenograf je bio Zlatko Bourek, a u predstavi su glumili Ivka Dabetić, Matko Raguž, Ranko Zidarić, Mia Begović, Boris Miholjević, Ivan Jončić, Tonko Lonza, Neva Rošić, Ena Begović i Božidar Orešković. S mnogim navedenima kontaktirali smo kako bismo dobili komentar na sadržaj riječkog biltena, ali u većini slučajeva nisu se htjeli ni javiti, dok su oni koji su podigli slušalicu molili da ih se ne spominje, ograđujući se i pokazujući očitu nelagodu zbog sudjelovanja u Sedlarovu projektu devedesetih. Iz HNK Rijeka dobili smo samo kratak komentar.

– Tom gestom želimo progovoriti protiv kolektivnog zaborava i revitalizirati kazalište sjećanja, kazalište koje pamti i postavlja pitanja. Postavljamo pitanje o odgovornosti za izgovoreno u turbulentnom periodu 90-ih godina prošlog stoljeća i nakon toga. Postavljamo pitanja o posljedicama javnog djelovanja naših kolega i nas samih. Što kazalište može, smije i mora učiniti za svoju zajednicu – objasnili su intendant Oliver Frljić i dramaturg Marin Blažević pokretanje biltena u sklopu projekta "Hrvatsko glumište – u spomen na Hrvatskog Fausta Slobodana Šnajdera".

Šutnja kao odgovor

Iako će se mnogi zapitati koliko je (ne)ukusno javno pobrojavanje sudionika jedne kazališne predstave, već sama šutnja njenih sudionika implicira da možda nisu spremni stati iza projekta u kojem su sudjelovali, dajući Frljiću za pravo da se hrvatsko kazalište devedesetih, baš kao i stanje uma čitavog društva, itekako može propitivati.

>> Slobodan Šnajder, Snježana Banović i Nora Krstulović obmanjuju javnost!

>> Frljića i Blaževića razljutile priče da riječko kazalište gubi publiku i otkazuje programe

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 143

NZ
NAĐI-zaZAGREBbezkumova
10:27 29.10.2014.

Je li to onaj kojeg su potjerali iz Poljske zbog loših predstava?

Avatar alien79
alien79
09:54 29.10.2014.

Frljić dobar redatelj, često odličan???? Prestrašno....

DU
Deleted user
10:37 29.10.2014.

Eto ti ga! Avangarda radničke klase, fokusirana u najdublje probleme naroda i narodnosti, građana i građanki, u zemlji Hrvatica i Hrvata, gura u prvi red feminiziranog bosančića. Ja se nadam, kako će naš svit hrvatski dokučiti koji je naš problem, nisu ni tanje šnite kruha, ni besposleno ljudstvo, naš problem je što ne razumijemo zašto nas se šamara. Pa mogli bismo barem pitati dok okrećemo obraze, mislim da to nebi bila grijota.