Kako ukratko napisati 'smijem se naglas'

Ovih je dana u jednom popularnom televizijskom kvizu natjecatelj morao pogoditi koja od ponuđene tri kratice u komunikaciji SMS-om označava frazu “smijem se naglas”. Kako je natjecatelj bio pripadnik mlađega naraštaja, onoga koji najčešće i komunicira mobitelskim porukama, za njega problema nije bilo. Točan odgovor glasi – LOL! A LOL je, naravno, kratica potekla iz danas globalno neizbježnoga engleskog i skraćuje engleski izraz “laughing out loud”.

Za sve one koji nisu “na ti” s kraticama iz internetske i mobitelske komunikacije dobrodošla pomoć stiže iz ”Rječnika kratica” koji su sastavili jezikoslovci Stjepan Babić i Milena Žic Fuchs (u suradnji s Vlatkom Brozom i Sanjom Fulgosi), a objavio ga je (i javnosti predstavio) zagrebački Nakladni zavod “Globus”.

To korisno leksikografsko djelo, međutim, ne bavi se samo kraticama nastalim “silom” tehnološkoga razvoja. SMS i internetske kratice, te emotikoni iz internetske i SMS komunikacije, čine zapravo mali dodatak u opsežnome izdanju od nepunih 600 stranica. Glavnina rječničke građe donosi “tradicionalne” kratice, starijega i novijega datuma “kovanja”, od onih iz pojedinih struka do onih što u posljednje vrijeme preplavljuju medije u gorućoj potrebi da se skraćenim pisanjem riječi uštedi medijski prostor. U rječniku je čak 20.000 natuknica!

Treba li reći da i među njima prevladavaju one engleskoga podrijetla, osobito one iz suvremenoga političkog i gospodarskog života, te informatičke tehnologije? Autori su se odlučili na sveobuhvatan pristup, pa donose i kratice iz prošlih vremena koje se još pojavljuju a mladi ih manje poznaju (NOB, ZAVNOH i dr.), temeljito popisuju one vezane uz međunarodne asocijacije (UN, EU, NATO itd.), uvrštavaju engleske izvornike i hrvatske zamjene kad ih ima (za haaški sud primjerice ICTY i MKSJ, za Svjetsku zdravstvenu organizaciju WHO i SZO i sl.).

Ono u što se nisu upuštali (jer bi to trebali rješavati drugi priručnici) jest pitanje izgovora (zašto se često po engleskom izgovara PTSP kao pi-ti-es-pi ili BDP kao bi-di-pi), zatim “ispravljanje” jezično pogrešnih kratica (film festival umjesto filmski festival), a nisu (što je možda mali propust) dali upute kako kratice pisati kad podliježu promjeni oblika u rečenici (INA, INA-e ili Ine?; UNESCO, UNESCO-a, Unescoa, Unesca, Uneska?)...

Autorima je pak, kažu, najdraža kratica AAAAA za American Association Against Acronym Abuse, tj. za Američku udrugu protiv zlostavljanja kraticama!