U domaćim knjižarama pojavila se “Narodna povijest SAD-a” (VBZ), kapitalno djelo povjesničara Howarda Zinna, kojeg smatraju jednim od glavnih ideoloških predvodnika američkog antikapitalističkog pokreta. “Narodna povijest SAD-a” nastala je kao Zinnov odgovor na tezu da povijest pišu pobjednici. Polazeći od spoznaje da povijesni zapisi nikad ne mogu dosegnuti ideal potpune objektivnosti, Zinn je odabrao da njegova pristranost skrene na teren poraženih – američkih Indijanaca, robova na južnjačkim plantažama, potlačenih radnika u doba industrijalizacije...
Odabrao pristranost
Ova knjižurina od gotovo 800 stranica iznimno je zanimljiva kronika svih prešućenih, neugodnih dijelova američke povijesti. Knjiga počinje od razdoblja kolonizacije već u prvom poglavlju bombardirajući čitatelja zastrašujućim brojkama i citatima iz kronika kolonizatora koji su opisivali mučenje kojem je podvrgnuto lokalno stanovništvo (u nekim dijelovima današnjeg SAD-a milijunske populacije Indijanaca u samo godinu ili dvije pale su na nekoliko stotina preživjelih očajnika). Kako se Indijanci nisu pokazali dovoljno pokornom i izdržljivom radnom snagom, kolonizatori su pribjegli uvozu roblja iz Afrike, ali i iz Europe, o čemu se kasnije malo govorilo. Već u drugom poglavlju Zinn će se pozabaviti porobljavanjem afričkih crnaca opisujući kako su ih iz Afrike prevozili u pretincima visokima tek tridesetak centimetara, zbog čega su ti ljudi poput sardina čitav put proveli u ležećem položaju, masovno umirući zbog užasnih higijenskih uvjeta i nedostatka kisika.
Obvezna lektira
Od tih prvih početaka preko Baconove pobune, borbe za neovisnost, Građanskog rata i suvremene povijesti, autor razlaže zakulisne igre koje su potaknule prijelomne trenutke u izgradnji SAD-a kakav danas poznajemo, koji je, ako je vjerovati Zinnu, od samih početaka formiran tako da se kapital gomila u rukama samo jedan posto najbogatijih.
Sa Zinnom se možete i ne morate slagati, ali svakako ga treba čitati jer radi se o jednom od najutjecajnijih intelektualaca današnjice, čije su teze aktualnije nego ikada. Jer protiv njegovih jedan posto bogatih danas na ulicama diljem svijeta prosvjeduju mladi ljudi.
Dobro pitanje.... a gdje je bila crkva da zaštiti te ljude koji su izrabljivani? Objašnjavali su ljudima da je to \"božja volja\" kako bi ih držali u pokornosti. Crkva je uvijek bila u službi vladajućih klasa. Zašto bi se ja bunio što sam siromašan kad ću umrijeti i biti u raju, a ovi koji su sada bogati će se peći u paklu... super ideja za držanje sirotinje u pokornosti da se ne bi pobunili protiv postojeće situacije.