In memoriam

Književnik Pajo Kanižaj preminuo u 77. godini

Foto: Robert Anić/PIXSELL
Književnik Pajo Kanižaj preminuo u 77. godini
04.11.2015.
u 12:09
Dobitnik je mnogih domaćih nagrada za humorističko-satiričko stvaralaštvo („Zlatno Kerempuhovo pero“, „Zlatna sirena“) kao i prve nagrade na Međunarodnom festivalu humora u Italiji. U Tokiju je dobio nagradu za haiku.
Pogledaj originalni članak

 Hrvatski književnik i urednik nekoliko satiričko-humorističkih časopisa Pajo Kanižaj preminuo je u 77. godini u Krapinskim Toplicama, izvijestilo je u srijedu Društvo hrvatskih književnika (DHK).

Kanižaj je bio glavni urednik satiričko-humorističkih časopisa "Paradoks", "Paradoksi" i "Žalac", a uređivao je humorističku rubriku u "Sudentskom listu" (Semafor), "Vjesniku" i "Večernjem listu", a na Hrvatskoj televiziji uređivao je zabavne emisije, humorističke i serije za djecu. Bio je i urednik umjetničkog programa.  Dobitnik je mnogih domaćih nagrada za humorističko-satiričko stvaralaštvo ("Zlatno Kerempuhovo pero", "Zlatna sirena") kao i prve nagrade na Međunarodnom festivalu humora u Italiji. U Tokiju je dobio nagradu za haiku.

Na Prvoj (i jedinoj) smotri poslijeratne kajkavske lirike "Samobor-71" nagrađen je "Zlatnom lirom", a 2012. dobio je nagradu Dubravko Horvatić za poeziju. Mnogo pjesama mu je uglazbljeno, a neke su i nagrađivane (Vužgi, Hrvatski kraj, Moja domovina, Beat na moru). U Koprivnici je 2006. dobio nagradu za životno djelo. Autor je nekoliko knjiga za odrasle kao što su: Na Golom otoku, Jedi bližnjega svoga, Naprijed u rikverc, Jedna stvar na p., Fris deinen Naechsten, Srhovi, I onda neš pil, Grebigrami i Autobiografia aforizmy ineizmy.

 Među knjigama za djecu i mladež ističu se: Bila jednom jedna plava, Prsluk pucam, Šarabara, Zeleni brkovi, Zdrprmapan, Zapisi odraslog limača, Kad sam bio odrastao i Ta divna čudovišta.  Autor je i stihova za 42 slikovnice, mnoge kazališne predstave, radijske i televizijske emisije i dva cjelovečernja crtana filma. Kao dramski pisac napisao je nekoliko kazališnih (E moj Gordane, Prvi cvjetni rat, Minica, Šarabara, Djevojčica i neman - prema priči I. B. Mažuranić), televizijskih (E moj Gordane, Guske koje nisu spasile Rim) i desetak radio-drama za djecu i radio-komedija od kojih su neke i nagrađivane. Napisao je i scenarij za cjelovečernji crtani film prema romanu Ivane Blić-Mažuranić Čudnovate zgode šegrata Hlapića.

Mjesto i vrijeme ispraćaja bit će objavljeno naknadno.

>> Pjesnik Pajo Kanižaj naTribini u gostima DHK

SIGURNOST GRAĐEVINA

Hrvatski građevinski inženjer: Zgrade izgrađene u ovom razdoblju su najkritičnije. Gradile su se bez adekvatnih projektnih obrada

"Zabrinjavajuće je da do ovog urušavanja nije došlo uslijed elementarne nepogode kao što smo imali potrese u Zagrebu i Petrinji niti obilnih oborina kao što je bio slučaj u Valenciji, Jablanici u BiH ili u Bologni. Nije bilo niti velikih oborina, snijega, niti jakog utjecaja vjetra ili temperature, a nadstrešnica se ipak urušila i izazvala veliku tragediju."

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 9

AL
Alberti
12:31 04.11.2015.

Posvetili ste mu par redaka, a njegove zasluge u kulturi nisu male. Bitno je da o Severini mozete pisati svaki dan, prakticki policijske izvjestaje. Sramota!

LO
lojtra1
13:03 04.11.2015.

Naš Podravec i Koprivničanec. Oštre misli i britkog pera. Još jedan naš originalni 'naivac' koji je vjerovao da će za svojeg života vidjeti autoput od Koprivnice do Zagreba (pa makar ga platili sami svojim novcima). Ali jedan život je premalo za to. Pokoj vječni daruj mu Gospodine!

ZE
zelenakrava
13:03 04.11.2015.

Čovjek je i prije 1990. bio osvjedočeni Hrvat i to javno. Ah svatko ponekad može reći i nešto sa čime se ne slažemo.A da je bio duhovit tj. meni zanimljiv,to je činjenica.Počivao u miru.