Hoće li mala vojska hrvatskih knjižničara zaratiti s Ministarstvom kulture zbog prijedloga novog Zakona o knjižnicama? Hrvatsko knjižničarsko društvo tvrdi da je prijedlog zakona koji će se ovih dana naći pred saborskim zastupnicima izrazito štetan, nedorečen i netransparentan te da se njime omogućuje otvaranje privatnih knjižnica i dokida struka. Ako se usvoji, u knjižnicama će u budućnosti raditi sve manje knjižničara, poručuju iz HKD-a.
– Ni jedno tijelo Hrvatskoga knjižničarskoga društva nije bilo uključeno u izradu zakona. Tijekom procesa stvaranja prijedloga zakona kolegice koje zajedno sa mnom u Hrvatskom knjižničnom vijeću zastupaju naše društvo i Rektorski zbor kontinuirano su postavljale pitanja vezane za izradu prijedloga zakona, ali konkretne odgovore od predstavnika Ministarstva kulture nikada nismo dobile – veli predsjednica HKD-a Dijana Holcer. Knjižničari su poslali protestno pismo saborskim zastupnicima i članovima saborskog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu koji je 26. rujna prihvatio prijedlog zakona bez ijednog glasa protiv. Tri člana bila su suzdržana, a šest za.
Nezavisne stručnjakinje
Dolazak na skupštinu Hrvatskog knjižničarskog društva u listopadu u Opatiji najavila je ministrica kulture Nina Obuljen-Koržinek kako bi oči u oči s knjižničarima pokušala razmrsiti spor.
– Nacrt zakona izrađen je na temelju rada radne skupine Hrvatskog knjižničnog vijeća i radne skupine od pet članova u kojoj su bile i tri nezavisne knjižničarske stručnjakinje. Ministarstvo kulture uvažilo je sve primjedbe HKD-a koje nisu bile u suprotnosti s drugim zakonskim propisima. Zakonom želimo stvoriti pravni okvir koji će regulirati suvremeni način poslovanja knjižnica u novim okolnostima koje su se stubokom promijenile u zadnjih dvadeset godina – tvrde u Ministarstvu.
Na pitanje o privatnim knjižnicama koje izaziva puno nedoumica tvrde da novi zakon mora omogućiti otvaranje knjižnica svim domaćim i stranim pravnim i fizičkim osobama, u duhu zakonske regulative u RH i EU.
Ne namjeravaju odustati
– Ubuduće nije moguće da knjižnice budu ustrojene samo kao ustanove – ističu u Ministarstvu. Što se razvoja knjižničarstva tiče, ističu da će se već u studenom ove godine kroz program “Digitalizacija kulturne baštine” realizirati znatna sredstva iz fondova EU koja će se dijelom rasporediti i na knjižnice, a u planu je i projekt “Čitanjem do uključivog društva” putem kojeg će se financirati aktivnosti poticanja čitanja.
U Ministarstvu tvrde da nema razloga za odustajanje od njihova prijedloga zakona, što predlaže Hrvatsko knjižničarsko društvo. Stoga će se o pitanjima (pre)dugog školovanja knjižničara, problema knjižnica u školama i manjim mjestima i obaveznog primjerka (novi zakon predlaže smanjenje s devet na tri primjerka) očito još biti puno riječi.
I ovaj šljam je bez dobivenog glasa postala ministrica