Kraj kurikularne reforme bio bi i poraz umjetnosti

U jeku rasprave o kurikularnoj reformi, zaustavljenoj jer nije bila po volji dijelu konzervativnih političkih opcija, reprezentacija naših vrhunskih glumaca, redatelja i pisaca okupila se pred Teatrom &TD, gdje su čitali odlomke iz “nepoćudnih” tekstova predloženih za školsku lektiru.

– Ovo je prva inicijativa Arterarija koju smo organizirali s jednostavnom porukom: želimo slobodan i sekularan obrazovni sustav koji razvija sposobne mlade ljude koji razmišljaju kritički i slobodno. Oko kurikularne reforme svjedočimo napadima upravo na te principe. Smatramo da je bilo kakav oblik represije nad umjetnošću nedopustiv – rekao je organizator događanja, glumac i umjetnički voditelj Arterarija Romano Nikolić, ističući da je zahvalan svim kolegama koji su pristupili čitanju, te teatru &TD koji im je ustupio prostor i podršku.

Dok su kolege čitali njihove radove, u publici su između ostalih sjedili Silvija Šesto i Zoran Ferić, čije su se knjige “Debela” i “Anđeo u ofsajdu” nedavno našle na udaru udruge U ime obitelji.

Nestala vrijedna djela

– Paradoksalno je da je udruga U ime obitelji napravila za promociju knjige više negoli sto okruglih stolova i kampanja koje se trude promicati čitanje. Nažalost, napravila je to u negativnom kontekstu, no knjiga i kultura se medijski najviše spominju baš u njihovom „strašnom času“, kad su postale predmet ideoloških sukoba. Sasvim suludo, no već pomalo hrvatski normalno – kaže književnica Silvija Šesto, čija je “Debela” na popis lektirnih naslova uvrštena prije 12 godina.

I sama je, kaže, detaljno proučila prijedlog novog lektirnog kurikuluma. Smatra da su iz njega izostavljena mnoga vrijedna i nagrađivana djela, što pripisuje činjenici da na prijedlogu novog kurikuluma nisu radili klasični stručnjaci vezani uz formiranje popisa.

– Obveznom dijelu lektire treba prići puno ozbiljnije, neki naslovi moraju biti obrađeni i poneseni iz škole kao dio opće kulture. Dakle, prijedlog je trebalo korigirati, no ne ideološki i ne od ideološki zainteresiranih ljudi, već doista od stručnjaka. Primjerice, s učiteljskog fakulteta, meritumi za područje književnosti za djecu nisu sudjelovali u sastavljanju kurikuluma. Jest, natječaj je bio pozivni, no možda se metodološki pogriješilo baš u tom segmentu – ocjenjuje Silvija Šesto.

Učenje netolerancije

Replicirajući argumentu da će djeca čitajući o seksu, silovanju i pedofiliji usvojiti takve obrasce ponašanja, ističe da djeca kopiraju obrasce ponašanja odraslih.

– Djeca gledaju i slušaju netoleranciju i u njoj žive, uključujući tu agitaciju protiv pisaca. Taj obrazac valja korigirati – zaključuje Šesto.

Uz njezinu knjigu “Debela”, na popisu “nepoćudnih” našli su se moderni klasici “Kafka na žalu” Harukija Murakamija, “Ljubavnik” Marguerite Duras i “Parfem” Patricka Suskinda, a od domaćih “Črna mati zemla” Kristiana Novaka, “Mramorna koža” Slavenke Drakulić, “Anđeo u ofsajdu” Zorana Ferića, te “Forsiranje romana reke” Dubravke Ugrešić. Pred publikom u Teatru &TD čitalo ih je jedanaestero umjetnika, među kojima i nova dekanica Akademije dramske umjetnosti, redateljica Franka Perković.

– Kao majka i čitateljica, mogu imati stav o tim knjigama, ali moj bi stav trebao biti irelevantan, baš kao i stav bilo koje udruge, pa i te koja pokušava nametnuti neko novo ćudoređe. Odluku o tome što je primjereno za lektiru treba prepustiti ljudima koji su u svakodnevnom kontaktu s tom djecom, a koji su i bili zaduženi za razvoj cjelovite kurikularne reforme. Pri tome bi bilo odgovorno reći da se ne radi o pornografskim knjigama, dok je ona prava pornografija današnjoj djeci dostupnija nego ikad, pa ne vidim da se protiv toga netko ozbiljno bori – ocijenila je redateljica Franka Perković, dodajući da ni njezinim konzervativnim roditeljima nije palo na pamet da joj brane da nešto čita.

Tko nam odgaja djecu?

– Sve teme vezane uz seksualnost i reproduktivno zdravlje treba odgovorno obraditi, a škola je primarno mjesto obrazovanja i ne bi trebala ignorirati fenomene koji će u društvu postojati bez obzira na to jesu li dio kurikuluma. Pitanje je samo hoće li nam djecu odgajati škola ili ulica – kazala je jedna gospođa u publici &TD-a.

– Željki Markić mogu zahvaliti što vjeruje da je književnost važna – dodala je ironično Slavenka Drakulić, jedna od naših najprevođenijih spisateljica.