ograničena kraljevska vlast

Kraljevska obitelj i Velika Britanija slave 800. obljetnicu Velike povelje slobode

Foto: Danny Lawson/Press Association/PIXSELL
Kraljevska obitelj i Velika Britanija slave 800. obljetnicu Velike povelje slobode
15.06.2015.
u 10:26
Iako Ivan Bez Zemlje nije nikada prihvatio povelju, nego ju je samo ovjerio pečatom, uslijedio je građanski rat u kojem je Ivan Bez Zemlje i poginuo 1216. godine.
Pogledaj originalni članak

U Ujedinjenom Kraljevstvu danas je velik dan – obilježava se 800. godina od donošenja Velike povelje slobode (Magna charta libertatum) kojom je ograničena kraljevska vlast, a podanicima osigurana određena pravna zaštita. Kraljevska obitelj na čelu s kraljicom Elizabetom II., bit će na ceremoniji Runnymede u Surreyu, u blizini rijeke Temze u Londonu gdje je kralj Ivan 'Bez Zemlje' potpisao originalni dokument 1215. godine.

Sklopio je tada mir s papom Inocentom III., prema kojem je Engleska postala papin feud, a engleski kralj njegov vazal, porazi koje je Ivan doživljavao u Francuskoj gdje je izgubio sve svoje posjede, te grub način njegove vladavine, potaknuli su englesko plemstvo na ustanak koji je završio prisiljavanjem kralja na sklapanje 'Velike povelje sloboda'.

U njoj je prihvatio uvjete koji su mu ograničavali moć, davali određene povlastice plemstvu i slobodnim ljudima davali određena jamstva protiv samovoljnih kraljevskih postupaka. Povelja ima formu dvostranog ugovora između kralja i plemstva. U njoj je plemstvo bilo osigurano od nametanja novih poreznih davanja, crkva je stekla slobodu izbora novih biskupa, a podanicima je bilo zajamčeno da će jedino po odluci porotnog suda moći biti uhićeni i kažnjavani. Povelja se smatra prvim pisanim ustavnim zakonom Engleske (i uopće prvim pisanim ustavnim aktom u svijetu), pogotovo iz razloga što su ustanak plemstva i sklapanje Povelje podržali i drugi slojevi naroda, a smatra se i dokumentom koji jamči građanska prava i vladavinu zakona.

Iako Ivan Bez Zemlje nije nikada prihvatio povelju, nego ju je samo ovjerio pečatom, uslijedio je građanski rat u kojem je Ivan Bez Zemlje i poginuo 1216. godine.

>> Kraljica Elizabeta II prvi put se srela s papom Franjom

SIGURNOST GRAĐEVINA

Hrvatski građevinski inženjer: Zgrade izgrađene u ovom razdoblju su najkritičnije. Gradile su se bez adekvatnih projektnih obrada

"Zabrinjavajuće je da do ovog urušavanja nije došlo uslijed elementarne nepogode kao što smo imali potrese u Zagrebu i Petrinji niti obilnih oborina kao što je bio slučaj u Valenciji, Jablanici u BiH ili u Bologni. Nije bilo niti velikih oborina, snijega, niti jakog utjecaja vjetra ili temperature, a nadstrešnica se ipak urušila i izazvala veliku tragediju."

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.