Juraj Julije Klović prvi se put predstavlja domaćoj publici od 8. studenoga kada će Klovićevi dvori ugostiti tridesetak njegovih najznačajnijih djela kao presjek 50-godišnjega kreativnog stvaralaštva. To je ujedno i svjetska premijera djela njegova opusa na jednome mjestu.
Svjetsko ime sitnoslike
Majstor minijature, i danas u svijetu poznatiji nego u Hrvatskoj, stvarao je sitnoslike za najistaknutije mecene renesanse – kralja Ludovika II., za obitelj Grimani i Farnese – u Mađarskoj, Perugi, Veneciji, Rimu...
Jasminka Poklečki Stošić, viša kustosica i voditeljica projekta, posljednje dvije godine s timom radi na posudbama djela iz svjetskih muzeja i galerija: kodeks “Evangeliarium Grimani“ – iluminacije s likovima evanđelista i prizorima iz Kristova života te nizom inicijala, dolazi iz biblioteke Marciani u Veneciji. Značajan je i kodeks “Libro d’Ore” iz londonskog British Libraryja – njime je Klović počeo rad na nevjerojatnom nizu iluminacija što će vrhunac imati u remek-djelu “Officium virginis”, poznatijem kao “Časoslov Farnese” rađen za kardinala Farnesea. Original javnost neće vidjeti jer je Pierpont Morgan Library iz New Yorka koji ga čuva, ovaj termin za posudbu već bio rezervirao za drugu izložbu još prije dvije godine. No, reprodukcija originalnog crteža čuva se u HAZU i stiže u Klovićeve dvore.
Još jedan kodeks “Rylands Latin”, takozvani misal Europe i Orijenta, stiže iz glasovite knjižnice The John Rylands Library of Manchester. Iz Muzeja Louvre uspjeli su pribaviti pet djela: minijaturu Tri teološke vrline i još četiri crteža. Iz firentinske Galerije Uffizi stiže autoportret Julija Klovića koji vrlo rijetko napušta galeriju pa je time značajniji njegov dolazak u Zagreb, uz još šest Klovićevih djela.
Četiri Klovića kod kuće
Klović je znan i kao veliko nadahnuće El Grecu koji mu je napravio portret, a čuva se u napuljskome Museo Capodimonte. Taj izložak je magnet koji najviše privlači publiku pa nikada ne napušta muzej. Domaća publika vidjet će fotografsku reprodukciju u prirodnoj veličini. U Hrvatskoj se čuvaju četiri djela: Bogorodica s usnulim Isusom koju je napravio po uzoru na Michelangela (na fotografiji) u Grafičkoj zbirci NSK, slici “Gloria in excelsis Deo” slika je u vlasništvu Ureda predsjednika RH i također se čuva u NSK. Od Zagrebačke nadbiskupije pokušavaju posuditi Misal Jurija od Topuskog. Suradnici na projektu su Milan Pelc, povjesničar umjetnosti, Valerija Macan, koja je nedavno doktorirala na Kloviću, te arhitekt Željko Kovačić koji se brine za ambijent izložbe. Riječ je o minijaturama pa jako je bitno kako će prostor biti uređen. U katalogu će Andrew Basham iz British Museuma, Martin Clayton The Royal Collection i Carell van Tuyll iz Louvrea opisati povijest dolaska Klovićevih djela u njihove muzeje.