Poznati hrvatski glumac i karizmatični vođa Histriona Zlatko Vitez dovršava pripreme za 34. histrionsko ljeto, ali i najavljuje veliki glumački povratak, i to na svoju matičnu glumačku, Gavellinu scenu. Na Sv. Nikolu Vitez će premijerno nastupiti u premijeri “Gospode Glembajevih” Miroslava Krleže, i to u ulozi starog Ignjata Glembaja. Supruga na sceni bit će mu Nataša Janjić (u ulozi barunice Castelli), a Amar Bukvić sin, u ulozi Leonea. Režiser je još jedan karizmatični kazališni umjetnik Miroslav Međimorec koji posljednjih godina režira prerijetko.
Hoćete li ovo ljeto provesti pripremajući se za ulogu Nacija Glembaja u poznatoj Krležinoj drami?
Uz mnogobrojne obveze koje me čekaju u organizaciji i provedbi 34. zagrebačkog histrionskog ljeta, čeka me i uloga Ignjata Glembaja u „Glembajevima“ Miroslava Krleže u redateljskom čitanju Miroslava Međimorca u Dramskom kazalištu „Gavella“. Datum premijere se zna, a ona bi se trebala odigrati 6. prosinca. Veselim se toj ulozi, ali i mladom naraštaju glumaca koji će sa mnom igrati u predstavi i tako obilježiti 50 godina mog kazališnog djelovanja. Direktni je „krivac“ da se vraćam na scenu gospođa Mani Gotovac, koja me uspjela isprovocirati, ali i nagovoriti da se uhvatim u koštac s jednom od najintrigantnijih uloga hrvatske dramske književnosti. Kao okorjeli krležijanac, čitajući „Glembajeve“, naprosto ponovno uživam u majstorskom peru velikog književnog barda pripremajući se za ulogu starog Glembaja. Da, ljeto ću provesti – krležijanski.
Jeste li ikada bili glumac u nekoj predstavi Miroslava Međimorca?
Glumio sam u predstavi varaždinskog kazališta „Povratak Filipa Latinovića“ davne 1985. godine u Međimorčevoj režiji. Igrao sam Filipa Latinovića, a predstavu je ocjenjivački sud struke proglasio najboljom te je ovjenčana Prvomajskom nagradom. Danas je to Nagrada hrvatskog glumišta. Samu premijeru ne pamtim samo kao veliki kazališni događaj, već nažalost i po tome što se ona poklopila sa smrću mog dragog prijatelja Veselka Tenžere.
Vi ste se prije točno deset godina oprostili od glume predstavom “Garderobijer”, a sada se vraćate na Gavellinu pozornicu. Znači li to da je točna tvrdnja da se glumčevim suzama (a onda ni riječima) ne treba vjerovati?
Pa i nije me bilo baš previše na hrvatskim pozornicama u ovih deset godina. Pojavljivao sam se samo, to moram priznati nerado, da bih „pokrpao“ neke rupe, i to samo u histrionskim predstavama. A to se događalo kad su mi suradnici zatajili, ili su me izdali, ili su se blago rečeno – prodali. U konačnici starom glumcu Vitezu, da me se riješe, dodijelili su za životno djelo i nagradu „Vladimir Nazor“ i Nagradu hrvatskog glumišta, i to prije desetak godina, te mi natjerali glumačke suze radosnice na oči. Ali vjerujte mi na glumačku riječ, uloga Ignjata Glembaja bit će mi posljednja. U „Gavelli“. (smijeh)
Lani su Histrioni na Opatovini izvodili Zagorku, a ove se godine najavljuje praizvedba vašeg domaćeg autora, a to je Nino Škrabe. Očekuje li nas provokativni ljetni politički kabare?
Ne, ne radi se ni o kakvom političkom kabaretu. Predstava „Fine strine s Opatovine“ Nine Škrabe, a u režiji Zorana Mužića inspirirana je crnom komedijom „Arsen i stare čipke“ američkog dramatičara Josepha Kesselringa. Nino Škrabe u „Finim strinama“, kao i u dosadašnjim histrionskim hitovima, ideje izvornog djela prenosi u današnju hrvatsku društvenu i vremensku situaciju i prilagođava je našem mentalitetu i jeziku. Autori, ali i glumačka ekipa, vjeruju, ali i obećavaju da će se i ovog ljeta na Opatovini razlijegati srdačni, opuštajući i gromoglasni smijeh.
Hoće li Histrioni ovog ljeta zaploviti brodom?
Da, plovit će i ove godine „Histrioni“ s predstavom „Tajkuni“ Mire Gavrana. Turneja započinje 10. srpnja, a traje do 30. srpnja. Mnogi otoci, ali i mjesta južne Hrvatske moći će uživati u još jednoj histrionskoj uspješnici.
Iza vas je pola stoljeća umjetničkog djelovanja. A što je pred vama, osim Krleže kojem ste doista iznimno vjerni?
Pa valjda novih pola stoljeća umjetničkog djelovanja! No šalu na stranu. Volio bih kad bi se pojavio netko tko bi mogao preuzeti od mene bar dio obveza koje moram kao ravnatelj „Histriona“ svakodnevno obnašati. A što se tiče umjetničkih planova ima ih mnogo, no već je poznato da mi je velika želja na ljetnoj sceni na Opatovini postaviti „Kraljevo“ Miroslava Krleže.
Titova deca....