Korda Studios kompleks je od šest filmskih studija smješten 26 kilometara od Budimpešte u malom vinarskom mjestu Etyeku. Ime je kompleks dobio po Alexanderu Kordi, velikom mađarsko-britanskom filmašu, prvom koji je dobio titulu viteza. Čudesno je to mjesto, gotovo koliko i filmovi i serije koji se tamo snimaju. Najveći studio od njih šest vjerojatno je i najveći na svijetu, površine gotovo šest tisuća kvadrata. U prostorima gdje su na tri backlota koji simuliraju New York, renesansni i srednjovjekovni period snimani su poznati naslovi poput “Hellboya II”, “Inferna”, “Marsovca”, “Borgia”, pa onda u posljednje vrijeme i “Robin Hood: Počeci”, koji je sniman i u Dubrovniku, “Blade Runner 2049”... I druga sezona serije “Mars”.
Ovaj je autor jedini iz Hrvatske s odabranim novinarima iz cijelog svijeta imao privilegiju temeljito razgledati minuciozno napravljen set te razgovarati s glavnim glumcima serije koja sada izrasta u daleko više od znanstvene pretpostavke da ćemo otići na Mars. Nitko od ključnih ljudi uključenih u stvaranje serije ne sumnja da je odlazak na Crveni planet činjenica, ni glumci, ni scenaristi ni umjetnički direktor ili bilo tko drugi zaslužan za oblikovanje ove neobične i izuzetne serije.
Život prvih ljudi na Marsu
Broj likova druge sezone koja će imati šest epizoda sada raste na 30-ak, omjer je dokumentarističkog dijela u odnosu na dramski snažniji u korist drame, no i dalje je serija čvrsto utemeljena u znanosti. Jer, to je National Geographic, slažemo se apsolutno s tvrdnjom da ni na jednom drugom kanalu ne bi bilo moguće napraviti uvjerljivu seriju o životu prvih ljudi na Marsu. Svugdje drugdje bila bi to znanstvena fantastika, na National Geographicu to je činjenica u koju se ne sumnja. I dalje je priča čvrsto utemeljena na knjizi “How to live on Mars” Stephena Petraneka. U toj se knjizi prilično detaljno Mars opisuje kao negostoljubiv i opasan planet. Napraviti kulise za takav ambijent sasvim sigurno nije lak zadatak. Taj posao u drugoj sezoni serije obavlja Adrian Smith, dizajner produkcije.
– Ne bih nikada išao na Mars! Koliko god otkrivali koliko će težak biti život prvih ljudi na Marsu, shvaćate da oni moraju imati mentalitet koji prihvaća da je to zapravo zatvor u kojem se još morate snalaziti i po velikoj hladnoći i po nepredvidljivu vremenu. Život je teško održiv čak i kada se uspostavi baza, a nije realno da ćete se ikada vratiti, a ako se i vratite, sigurno ćete se vratiti drukčiji zbog nedostatka gravitacije. Još ne znamo ni kako će na ljude djelovati tamošnja radijacija – kaže Smith.
U seriji je devet godina proteklo otkako se prva ljudska posada spustila na Mars. Olympus, kako je nazvano prvo naselje na Marsu, razvijen je, ima laboratorije, jaku elektranu, pa čak i kafić s vrtom. No, znanstvenici International Mars Science Foundationa dobivaju i ozbiljnu konkurenciju.
– Lucrum je korporativna ekspedicija kojoj je zadatak u vrlo kratkom vremenu napraviti sve što su znanstvenici u Olympusu radili devet godina. To se vidi i po njihovoj infrastrukturi koja je izuzetno moderna, high-tech, na njoj znanstvena zajednica Olympusa može samo zavidjeti. No, to je jedan realan scenarij, sličan onome na Arktiku gdje se velike sile nadmeću u eksploataciji njegovih prirodnih bogatstava, govori Smith. Nije Arktik jedino iz novina što prati ekipa Marsa. SpaceX Elona Muska nedavno je pokazao svoje odijelo u kojem će se možda doista putovati na Crveni planet. Muskovo ime od naših sugovornika čuli smo nekoliko puta.
Rover ne može imati gume
– Uopće ne sumnjam da će on to učiniti! Doista pratimo što se događa na tom polju. Primjerice, Lucrumovu letjelicu oblikovali smo točno u proporcijama postojećih letjelica koje danas prevoze ljude u svemir. Najveći nam je izazov u tome svemu da sve radi, ali i izgleda dobro, privlačno, uzbudljivo, u svakom slučaju više nego današnji roveri koji se kreću Marsom – ispričao nam je Smith. Jasno, kako bi sve bilo uvjerljivo, znanstveni je savjet ključan.
– Da, krećemo se unutar ograničenja budžeta, ali i znanosti. Osobno Steven Petranek jedan je od dva znanstvena savjetnika koji rade na seriji. On je taj koji će reći, primjerice, kako je sve na našem roveru lijepo, ali da nema šanse da ima gumene kotače zbog razlika u temperaturi koje na Marsu postoje. Ali, u tome i jest štos, imamo dramu koja je čvrsto ukorijenjena u znanosti. A postoje i ljudi koji nas uvjeravaju da je sve što radimo doista moguće, poput Muska ili, možda, Richarda Bransona. Rado bismo i ovaj put imali Muska u seriji, no jako ga je teško dobiti, očito je prezauzet, čeka ga i lansiranje superrakete Falcon Heavy s kojom i namjerava do Marsa – kaže dizajner Marsa čiji posao traži i ozbiljnu razinu domišljatosti. Primjerice, crvenkasti pijesak koji simulira marsovsko tlo dovezen je iz Maroka, navodno je najbliži originalnoj tvari. U Maroku su snimljeni i kadrovi koji će u produkciji zamijeniti zelene ekrane koji su među najvećima dosad korištenima u nekoj produkciji. Strojevi koje koriste ekipe na Marsu zapravo su danas ono najmodernije što se uopće može pronaći. Slično je i s kostimima. Garderoba je u drugoj sezoni u cijelosti obnovljena, više se gleda u budućnost i pokušava se pretpostaviti da za nekoliko desetljeća, koliko nas, tvrde, dijeli od odlaska na Mars, odjeća neće imati puno sličnosti s današnjom. Neće biti šavova, primjerice, kombinezoni članova ekspedicije na Mars uz inovativne materijale trebaju biti i ugodni, takvi da se u njima lakše svladavaju uvjeti na planetu. Jasno, nakon devet godina ništa više nije novo. “Starenjem” odijela i cipela koji su doista po uzoru na one u kojima se hodalo po Mjesecu bavi se poseban stručnjak. Za bazu su izrađeni kombinezoni od materijala poput, primjerice, dry fita i on se čini adekvatnim s obzirom na klaustrofobični i skučeni okoliš. Kacige će sasvim sigurno biti tražen “gadget” jednom kada serija dođe do svojeg kraja. Izgledaju doista fantastično, funkcionalne su, opremljene baterijom i sustavom za hlađenje. Doista sjajno! Vodilo se računa o tome da su ljudi na Marsu već devet godina te da su došli da ostanu. Tako je prostor znatno proširen, naselje znanstvenika Olympus sada je puno veće, no Lucrum je znatno modernije opremljen, njihova odijela izgledaju potpuno drukčije, odmah se vidi da je riječ o ekipi s “namjerom”. Vjerojatno ne treba spominjati da su sve prostorije razrađene do zadnjeg detalja, ekrani doista izgledaju kao da su aktivni, vrata je moguće zatvoriti zračnim zaključavanjem, Jeff Hephner je Kurt Hurrelle, vođa ekspedicije Lucrum. Kaže da se od glavnih glumaca u audicijama tražilo da imaju živi interes za znanost i da vjeruju u ono što serija prikazuje.
– Oduvijek me privlačio optimizam u znanstvenoj fantastici, sama pomisao da ćemo stići tako daleko, da nas ništa što se danas događa u političkom svijetu neće omesti u toj namjeri. Zato je ova serija nasljedno optimistična. Pa zamislite, idemo na Mars, kolonizirat ćemo ga, istraživati, postići uvjete da idemo i dalje ili da ćemo jednostavno imati drugo mjesto za život ako on više ne bude moguć na Zemlji, kaže čovjek koji je u ulozi nekoga tko je, barem načelno, negativac, ako se korporacija treba takvom smatrati, no u svakom slučaju entiteta koji bi mogao ponoviti iste pogreške koje je ljudska vrsta već napravila na Zemlji.
– Mi smo tamo “alieni”, disruptivna snaga koja tamo stiže. Ali to ne treba biti loša intervencija bez obzira na naše nasljedne mane. One će pak stvoriti dramu jer međuljudski odnosi ostaju, čak i na Marsu. U tom smislu mi smo pozitiva za Mars jer on u svakom slučaju prestaje biti mrtvim planetom. Sa svojim se likom lako mogu povezati, on je otac daleko od svojeg djeteta. A opet, on je vođa ekipe u potpuno nepoznatom svijetu u kojem će mu netko teško vjerovati kada kaže – nema problema, rješavam. To je za njega dosta zastrašujuće, to su emocije koje će publika sigurno prepoznati – kaže Hephner za kojega Lucrum nije negativna snaga.
Uloga Elona Muska
– Zaista tako ne misli. Da Britanci iz Amerike nisu mogli vući drvo i duhan, bi li se ikada bavili njima? Isto je i s Lucrumom, da biste išli tako daleko, čak na Mars, morate za to imati neki valjani razlog, jedan opipljiv cilj. Elon Musk ga ima, sasvim sigurno će ga i ispuniti. Naš je zadatak da uvjerimo sve da je to i dostižno, da “naš” Mars bude uvjerljiv do točke u kojoj se svi pitaju “stvarno to gore tako izgleda?”, govori američki glumac. Dee Johnson producentica je sa stažem u serijama poput “Hitne službe”, “Nashvillea”, “Melrose Placea” i “Dobre žene”. U drugoj sezoni “Marsa” ima zadatak ispričati priču o dva entiteta koji se u jednom trenutku nalaze na pustom planetu.
– Olympus ima neku plemenitost, podsjeća me na NASA-u. Lucrum ima sve, novac, sredstva, ljudstvo. U stvarnom svijetu NASA ima problema da se nosi sa SpaceX-om Elona Muska, to je otprilike situacija kojoj smo se željeli približiti. Želim da Olympus na kraju pobijedi jer ne bih željela da istraživanje izgubi od velikog biznisa. Ne kažem da je to Elon Musk, ali moguće je da se u toj ulozi nađe neka puno zlokobnija osoba koja će napredak koji je omogućio dolazak na Mars zloporabiti – kaže Dee, koja će podvući sličnost s istraživanjem na Arktiku gdje se također natječu znanost i naftne kompanije.
– Željeli smo vidjeti hoćemo li i na Marsu doći u situaciju da ponovimo iste greške kao i na Zemlji. U povijesti je svaki napredak išao ruku pod ruku s razvojem tehnologije. Zanimalo nas je što će se dogoditi ako dovedemo nekoga čiji je cilj različit od znanosti jer, na kraju, oni će morati surađivati da bi preživjeli na takvom mjestu – kaže Dee Johnson. Akbar Kurtha tumači dr. Jaya Johara, liječnika. Objasnit će nam da je ljudski opstanak, pogotovo u takvoj sredini kao što je negostoljubivi Mars, ovisan o temeljnoj znanosti, medicini. U ovom trenutku ne znamo o ovom dijelu gotovo ništa, ni kako će se ponašati naš organizam, organizmi koje ćemo eventualno, namjerno ili nenamjerno, donijeti sa sobom. I ljudsko je ponašanje posebna tema s obzirom na krajnje ograničen prostor, ne znamo kako ćemo reagirati na neke situacije koje su na Zemlji uobičajene, čak i na lakšu ozljedu.
– Očito je da je zadatak ostaviti ljude živima i zdravima, a toliko je nepoznanica, manje kisika, jaka radijacija, kosti u tijelu i mišići propadaju, hoćemo li zbog toga moći osjetiti radost trčanja kao na Zemlji? Ništa tamo nije sigurno, u svemu postoji neki rizik. Kako je riječ o National Geographicu, nema ni improviziranja, vodimo se s ono malo znanja što ga imamo o Marsu – kaže Kurtha koji ističe i da na Marsu nećemo imati luksuze kao na Zemlji, čak ni one najsitnije. – Mi smo kao Liječnici bez granica, nemamo uvjete, a cilj nam je isti, očuvati život. Nema rezervi koje imamo na Zemlji. Također, nemamo izbora nego slagati se, u ovoj je situaciji na Marsu tek 30 ljudi, nema drugog izbora nego složiti se – kaže Akbar Kurtha.
Novinar Vecernjeg pao s Marsa.